Pregledni rad
https://doi.org/10.21857/m8vqrtzov9
Arbitraža kao sredstvo mirnog rješavanja sporova s posebnim osvrtom na hrvatsko - slovenski granični spor
Tena Vuk
; Odvjetnički ured Vidmar i partneri j.t.d., Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Arbitraža je jedno od sredstava mirnog rješavanja sporova. Temelj arbitraže je sporazum među strankama da će svoj spor riješiti arbitražom. Bitne značajke arbitraže su da je presuda primjena pozitivnog prava na konkretni spor te da je obvezna za stranke i mora se izvršiti. Arbitraža je uređena Haaškom konvencijom o mirnom rješavanju međunarodnih sporova iz 1907. te Konvencijom o mirenju i arbitraži Organizacije za europsku sigurnost i suradnju iz 1992. Postoje dvije vrste arbitraže, prigodna ili ad hoc arbitraža te institucionalna arbitraža. Razlika je u tome stvara li se taj sporazum za pojedini već nastali spor ili postoji unaprijed dana obveza da će se sporovi određene vrste ili svi budući sporovi podvrgavati arbitraži. Prednosti su arbitraže prije svega fleksibilnost postupka, brzina postupka, mogućnost tajnosti postupka te manji utjecaj prijašnjih međunarodnih presuda na odlučivanje arbitražnih vijeća. Stalni arbitražni sud osnovan je Konvencijom o mirnom rješavanju međunarodnih sporova iz 1899. Ima sjedište u Haagu. Postupak je fleksibilan, za razliku od postupka pred Međunarodnim sudom, koji je striktno uređen odredbama Statuta. Stranke same određuju pravila postupka. Stranke postupka pred Međunarodnim sudom mogu biti samo države, dok stranke arbitražnog postupka mogu biti i međunarodne organizacije, pa i drugi subjekti međunarodnog prava. Nakon neuspjelih pokušaja rješavanja graničnog pitanja Republika Hrvatska i Republika Slovenija odlučile su to pitanje riješiti arbitražom. Sklopile su Arbitražni sporazum. Tim sporazumom uspostavljen je Arbitražni sud čija je zadaća odrediti tijek granice na kopnu i moru između dvije države, vezu Slovenije prema otvorenom moru te režim za uporabu relevantnih morskih područja. Postupak je uredno započet no problem je nastao kada je Slovenija došla do povjerljivih informacija i Hrvatska je s razlogom posumnjala u vjerodostojnost postupka. Riječ je o ex parte komunikaciji i Hrvatska smatra da su time povrijeđena osnovna načela arbitražnog postupka. Hrvatska traži prestanak primjene sporazuma i suspenziju postupka, što Slovenija odbija.
Ključne riječi
arbitraža; sporazum; ex parte komunikacija; Međunarodni sud; odluka Arbitražnog suda; ad hoc arbitraža; suspenzija postupka
Hrčak ID:
222251
URI
Datum izdavanja:
28.6.2019.
Posjeta: 5.534 *