Izvorni znanstveni članak
Materijalnopravni aspekti kaznenog djela silovanja u hrvatskoj sudskoj praksi
Igor Vuletić
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet, Hrvatska
Petra Šprem
; Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Hrvatska
Sažetak
Kazneno djelo silovanja prošlo je kroz značajnije koncepcijske izmjene donošenjem Kaznenog zakona iz 2011. Zakonodavac je uredio ovo kazneno djelo kao kvalificirani oblik spolnog odnošaja bez pristanka te je u biće silovanja izrijekom ubacio posredno počiniteljstvo. Najveća promjena ogleda se u inkriminiranju otklonjive zablude o biću, čime se indirektno uvodi kažnjivost nehajnog oblika (ako se ima na umu da ta zabluda uvijek isključuje namjeru). Time se nastojalo ograničiti prostor obrani optuženika za pozivanje na zabludu o postojanju pristanka žrtve. Takvo je rješenje tipično za common law sustave, dok ga se rijetko susreće u pravnim sustavima europskog kontinentalnog kruga. U ovome radu, autori obrađuju pojedina obilježja kaznenog djela silovanja kroz dostupnu noviju sudsku praksu hrvatskih sudova. Osobit naglasak stavljen je pritom na praksu formiranu nakon stupanja na snagu KZ/11. Autori se bave pitanjima razgraničenja pokušaja silovanja od dovršenih bludnih radnji, neprikladnog pokušaja i dobrovoljnog odustajanja kod silovanja, sudioništva, interpretacije pojma sile i prijetnje, a obrađuju i problem razgraničenja pojedinih oblika krivnje kod ovog kaznenog djela te primjenu otegotnih i olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. Cilj je rada analizirati relevantnu sudsku praksu i ustanoviti u kojoj se mjeri preklapa s teoretskim stajalištima te ponuditi određene smjernice za buduće tumačenje.
Ključne riječi
sila; prijetnja; spolni odnošaj; izjednačena radnja; zabluda o biću; posredno počiniteljstvo; stjecaj; otegotne i olakotne okolnosti
Hrčak ID:
222372
URI
Datum izdavanja:
20.6.2019.
Posjeta: 3.083 *