Izvorni znanstveni članak
Pobačaj kao bioetički izazov
Cifrić Ivan
; Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Marinović Jerolimov Dinka
orcid.org/0000-0002-6511-3124
; Institut za društvena istraživanja, Zagreb
Sažetak
Pobačaj je jedan od indikatora koji ukazuje na prijeporne bioetičke rasprave u modernom društvu, on je indikator društvenoga i osobnoga odnosa prema nerođenom životu. Dosadašnji diskurs pokazao je dva temeljna stajališta, a svako se na svoj način argumentira. Jedno stajalište dopušta pobačaj u određenim slučajevima – kada se radi o teškom oštećenju fetusa, kada je žena neudana, kada bračni par ne želi više djece, te u slučaju lošega ekonomskog stanja. Drugo stajalište je za zabranu pobačaja, također s različitom argumentacijom – jer je zločin i nemoralan čin, jer ugrožava život žene i jer ugrožava demografski opstanak naroda. Pitanje je tko o tome treba odlučiti? Po jednima pobačaj treba zakonom regulirati, bez obzira radilo se o zabrani ili u nekim slučajevima dopuštenju pobačaja, a po drugima nije potrebna zakonska regulativa pobačaja nego odluku treba prepustiti ženi. U radu su prikazani rezultati empirijskoga istraživanja provedenoga u Hrvatskoj 2004. godine na reprezentativnom uzorku odrasle populacije (N = 2.220), a primijenjen je poseban instrument za percepciju pobačaja. Cilj je rada ukazati na odnos između mišljenja ispitanika o pobačaju i ne/religioznosti, odnosu prema životu poslije smrti, eutanaziji, samoubojstvu i kloniranju, te povezanost stavova o pobačaju i sociodemografskih obilježja ispitanika. Rezultati su pokazali da je svega trećina ispitivane populacije za zakonsku zabranu pobačaja dok ih 46% misli da to pitanje ne treba regulirati zakonom. Značajan dio ispitanika (62%) smatra da odluku o pobačaju treba prepustiti ženi. U slučajevima kada smatraju da pobačaj treba biti dopušten, ispitanici najviše odobravaju pobačaj iz medicinskih razloga. S obzirom na religijsku samoidentifikaciju, “uvjereni vjernici” izdvajaju se kao skupina znatno sklonija zabrani pobačaja od ostalih ne/religioznih skupina. Zabrani pobačaja najskloniji su ispitanici koji vjeruju u kršćansku koncepciju zagrobnoga života, kao i oni kojima je neprihvatljivo samoubojstvo, eutanazija i kloniranje čovjeka. S obzirom na sociodemografske pokazatelje, zabrani pobačaja najčešće su skloni ispitanici s nižim stupnjem obrazovanja. Značajnu sklonost zabrani pokazuju ispitanici kojima je vjera važna u životu, ispitanici starije dobi i oni iz manjih (ruralnih) sredina. Navedeni rezultati upućuju na već utvrđenu veću rasprostranjenost tradicionalnoga sustava vrijednosti u određenim dijelovima populacije (najreligiozniji ispitanici), kao i veće rasprostranjenosti modernoga, liberalnoga sustava vrijednosti kod manje religioznih i nereligioznih dijelova populacije.
Ključne riječi
pobačaj; religioznost; umiranje; život; eutanazija
Hrčak ID:
20651
URI
Datum izdavanja:
20.2.2008.
Posjeta: 9.437 *