Izvorni znanstveni članak
Različit udio obrađenog stočnog graška u tovu pilića
Matija Domaćinović
Zdenko Steiner
Marcela Šperanda
Katica Canecki
Zvonimir Steiner
Sažetak
Budući da stočni grašak kao krupnozrna leguminoza sadrži nekoliko antinutritivnih tvari u malim količinama, u sirovom stanju nije pogodan u većim koncentracijama kao komponenta za hranjenje peradi. Cilj istraživanja bio je usporediti 30 %, odnosno 60 % izobjelančevinaste zamjene sojine sačme i toplinski obrađenog stočnog graška u kompletnim krmnim smjesama tovnih pilića.
Završna tjelesna masa pilića pokazuje da su pilići pokusnih skupina na kraju pokusa bili za 14,6 % u P I i 15,3 % u P II skupini bolji od pilića kontrolne skupine, a razlike su statistički visoko opravdane (P<0,01). Drugi praćeni pokazatelj, prosječni dnevni prirast, tijekom pojedinih razdoblja tova potvrdio je također visoko značajne (P<0,01) bolje priraste pilića pokusnih skupina I i II u odnosu na piliće kontrolne skupine.
Glede potrošnje hrane i konverzije hrane, zabilježene su također značajno bolje vrijednosti u pilića pokusnih skupina prema pilićima kontrolne skupine. Tako je dnevna konzumacija hrane bila veća u prvom razdoblju tova od 25,5 % u pokusnoj I do 8,9 %, u pokusnoj II skupini, uz bolju konverziju hrane u istim pokusnim skupinama, za 6,7 %, odnosno 5,3 %.
Kakvoća pilećih trupova dobivenih rasijecanjem, pokazala je veće vrijednosti relativnog udjela prsa i abdominalne masti u pilića pokusne II skupine, statistički visoko značajne (P<0,01) prema kontrolnoj skupini, a statistički značajne (P<0,05) manje vrijednosti za parametre batak i nadbatak, te krila.
Analizom kemijskog sastava crvenog mesa pilića, potvrđena je bolja nutritivna vrijednost mesa u pokusnoj II skupini, s tim da utvrđene pozitivne razlike pokusne skupine nisu bile statistički značajne (P>0,05).
Ključne riječi
pilići brojleri; grašak; hranidba; ekstrudiranje
Hrčak ID:
2122
URI
Datum izdavanja:
5.3.2005.
Posjeta: 2.315 *