Filozofska istraživanja, Vol. 39 No. 1, 2019.
Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.21464/fi39106
Kunstangst. Tjeskoba kao definirajući moment estetskog iskustva
Anders Bille Petersen
; Københavns Universitet, Det Humanistike Fakultet, Karen Blixens Plads 8, DK–23000 København
Nils Bloch-Sørensen
; Københavns Universitet, Det Humanistike Fakultet, Karen Blixens Plads 8, DK–23000 København
Sažetak
U ovom članku nastojimo uvesti pojam Kunstangst [dan. umjetnička tjeskoba] kao oznaku za destabilizirajuće i transformativno stanje koje umjetničko djelo može nametnuti svome promatraču. Do današnjih dana, umjetnički diskurs i kuratorij nastavljaju oblikovati prosvjetiteljski ideali. Ovo nasljeđe potiče nas da se riješimo svoje individualnosti, bilo da se stavimo na tuđe mjesto, bilo da težimo objektivnosti i ponovljivosti. Navedeno smatramo vrlo problematičnim, a da bismo preispitali znanstvene, racionalne i nepristrane pristupe, odlučili smo istražiti osobniji, intimniji odnos između umjetničkog djela i promatrača. Izraz Kunstangst proizlazi iz egzistencijalističke koncepcije tjeskobe, koja potječe od filozofije Sørena Kierkegaarda. Nadamo se da će nam prijenos tog egzistencijalističkog pojma pružiti novi estetski alat koji će nam omogućiti poništavanje lanaca prosvjetiteljske misli i pomoći u približavanju intenzitetu u srcu estetskog iskustva. Kao ispomoć pri aproprijaciji tako apstraktnog filozofskog pojma i njegovoj primjeni na estetiku, inkorporirat ćemo istraživanje psihologa Kazimierza Dabrowskog koji tvrdi da vanjski sukobi mogu izazvati tjeskobu koja – usmjeri li se pravilno – može postati transformativnim iskustvom. Slijedeći ovu liniju razmišljanja u estetskom kontekstu, vjerujemo da na taj način umjetničko iskustvo može nositi transformativni potencijal.
Ključne riječi
umjetnost; tjeskoba; psihologija; egzistencijalizam; subjektivnost; kunstangst; Søren Kierkegaard; Kazimierz Dabrowski
Hrčak ID:
224011
URI
Datum izdavanja:
6.3.2019.
Posjeta: 1.760 *