Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Djelomični pregled poželjnih mogućih implikacija sudjelovanja djece predškolske dobi u igraonicama sa sportskim sadržajima

Joško Sindik ; Nursery School "Trnoružica", Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 85 Kb

str. 216-225

preuzimanja: 352

citiraj


Sažetak

UVOD
Autor već desetak godina osmišljava i provodi pokusne programe tzv. igraonica sa sportskim sadržajima (popularnim kineziološkim programima) za djecu predškolske dobi od navršene četvrte godine života do polaska u osnovnu školu (dob 6-7 godina). Programi se provode u dječjim vrtićima “Trnoružica” i “Maksimir” u Zagrebu, uz sustavno praćenje učinaka programom predviđenih i korištenih kinezioloških podražaja na neka antropološka obilježja predškolske djece.

TEORIJSKE OSNOVE
Najjednostavnije se pojam igraonice sa sportskim sadržajima može odrediti kao program tjelesnog vježbanja djece predškolske dobi, male frekvencije i trajanja te niskoga volumena opterećenja. Osnovu sadržaj rada igraonice čini određen broj motoričkih, odnosno informatičkih elemenata jedne ili više različitih sportskih aktivnosti. Primarna svrha programa je upoznavanje djece s bitnim elementima dane sportske aktivnosti. U radu su prikazane samo teorijske pretpostavke programa, konkretiziran plan i program rada te moguće implikacije sudjelovanja djece u igraonicama sa sportskim sadržajima. Ciljevi i zadaće programa igraonica sa sportskim sadržajima, kao i metode provedbe predviđaju stvaranje uvjeta za zadovoljenje osnovnih potreba djeteta predškolske dobi. Kako se u igraonici zadovoljavaju te osnovne potrebe, prikazano je Maslowljevom i Glasserovom klasifikacijom ljudskih potreba. Nadalje, naglašena je potreba za poticanjem razvoja cjelovite ličnosti, a ne izoliranih aspekata psihosomatskog razvoja, u ovom slučaju motoričkih sposobnosti i znanja. Primarni ciljevi igraonice jesu odgojni ciljevi, dakle posredni ili indirektni ciljevi procesa tjelesnog vježbanja: razviti djetetova relevantna konativna obilježja, crte ličnosti, stavove, vrijednosti i drugo. Igraonice sa sportskim sadržajima osmišljene su prvenstveno kao oblik tjelesnog vježbanja djece predškolske dobi kojima su rekreacijski ciljevi sadržajno bliskiji u odnosu na edukacijske, sportske ili kineziterapijske.

POŽELJNE POTENCIJALNE IMPLIKACIJE SUDJELOVANJA U IGRAONICAMA
Tehnički elementi uvježbavaju se pretežito na nižoj razini, s većom individualnom slobodom izvedbe. Radi poticanja razvoja cjelokupne djetetove ličnosti te motiviranja za sudjelovanje u kineziološkim aktivnostima, izgleda opravdanim nastojanje da se tijekom odvijanja programa minimalno razbija igra kao cjelina, pa dominiraju situacijsko ucenje i sintetski pristup. Dobi određene psihosomatske mogućnosti djece ograničavaju i volumen i opseg rada. Programi igraonica osmišljeni su kao upoznavanje djeteta s osnovnim elementima pojedinih sportskih igara (nogomet, košarka), odnosno polistrukturalne kineziološke aktivnosti (stolni tenis), a moguće ih je provoditi kao sastavnicu redovitog odgojno-obrazovnog rada u dječjem vrtiću, povremeno ili redovito, ili kao zasebni program.
Specifične zadaće igraonica sa sportskim sadržajima jesu stjecanje ili poticanje razvoja: bazičnih motoričkih sposobnosti te općih aerobnih i anaerobnih kapaciteta; temeljnih motoričkih (tehničkih) znanja iz područja pojedinih sportskih aktivnosti; spoznaja o osnovnim obilježjima nekih sportova, djetetove realne samoprocjene; “zdravog natjecateljskog duha”, društvenosti, empatije, želje da se pomogne drugomu, spremnosti na zajednički rad, osjećaja odgovornosti, dijeljenja osjećaja s drugima, pozitivne slike o sebi te samopouzdanja; discipline i samodiscipline, opsega i trajnosti usmjerene pažnje, komparacije s drugom djecom, ali i sa samim sobom, navika bitnih za zdrav život.
Iznesena je pretpostavka da dijete najlakše može steći samopouzdanje za bavljenje konkretnom kineziološkom aktivnošću upravo na onim elementima dane aktivnosti koje već u startu uspješno svladava, a primjereno osobi specifičnim karakteristikama, dakle potencijalnim i raspoloživim funkcionalnim i motoričkim, kognitivnim sposobnostima, morfološkim obilježjima, motoričkim predznanjima te danim konativnim karakteristikama. U skladu s navedenom pretpostavkom, bitno bi trebalo biti da dijete uspješno svlada svega nekoliko tehničkih i taktičkih elemenata, relevantnih za motorička postignuća u danoj sportskoj aktivnosti. Prednost se daje uvježbavanju onih elemenata koje konkretni pojedinac najlakše i najuspješnije može svladati za kratko vrijeme. Dakle, elementarna tehnika i taktika određenoga sporta stupnjevito se uči u kineziološom programu. Intenzivnije uvježbavanje samo osnovnih tehničkih elemenata za posljedicu može imati: jačanje osjećaja sigurnosti u sebe sama, samopouzdanja djeteta (dijete je uspješno već od početka); veću opuštenost i brzinu reakcije; efekt na protivnika u rekreativnom natjecanju, kojega percipirano samopouzdanje suparnika u igri može demotivirati. U predškolskoj dobi voditelj programa, trener, odnosno odrasli ekspert ili bolji poznavalac dane sportske aktivnosti jest procjenitelj primjerenosti pojedinih tehničkih elemenata antropološkim obilježjima konkretnog djeteta. Ali već od rane predškolske dobi dijete valja upućivati na što objektivniju samoprocjenu vlastitih kvaliteta.

ZAKLJUČAK
Želimo li djecu ne siliti u neku sportsku aktivnost ili igru, moramo rano otkriti njihove talente i sklonosti. Ovdje opisan pristup upoznavanju djece sa sportom tome može pridonijeti. Ako ne drugačije, onda ranijim upoznavanjem potencijalnih budućih talenata s određenim vrstama sportskih aktivnosti. Opisani način upoznavanja predškolskog djeteta sa sportskim aktivnostima mogao bi dati bitne smjernice za daljnji tijek trenažnog procesa i okvirnu selekciju najmladih sportaša, barem za neke sportske aktivnosti. A stvara se i mogućnost za rano uspostavljanje učinkovitijeg kontakta s okolinskim faktorima (sportski klub, trener, sportaševa obitelj, škola, društvena sredina) u razvoju sportaša.

Ključne riječi

djeca predškolske dobi; rana sportska angažiranost; potencijalne mogućnosti djeteta; sintetička metoda učenja

Hrčak ID:

225294

URI

https://hrcak.srce.hr/225294

Datum izdavanja:

1.12.2001.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.079 *