Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22586/pp.v56i1.8965
Istarski i dalmatinski gradovi – urbani prostor i elita, primjeri Rovinja i Raba (srednji i rani novi vijek)
Dušan Mlacović
; Oddelek za zgodovino, Filozofska fakulteta, Univerza v Ljubljani
Marija Mogorović Crljenko
orcid.org/0000-0002-5882-4737
; Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Danijela Doblanović Šuran
; Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Sažetak
U središtu je ovoga rada propitkivanje položaja, značaja i uopće određivanje gradskih elita u gradovima Rabu i Rovinju. Dva se grada međusobno razlikuju, napose u antičkom i srednjovjekovnom razdoblju, što je vezano i uz njihov nastanak i kasniji položaj, a samim time i definiranje gradskih elita u gradskome prostoru. Dok je Rab bio civitas, Rovinju je u mletačkom upravnom sustavu dodijeljen naslov terra. U geografskom smislu također postoje broje razlike koje određuju prostore stanovanja elita, a i sačuvani izvori na temelju kojih se elite mogu smjestiti u gradski prostor fizički, ali i statusno. Za Rovinj primjerice nema sačuvanih bilježničkih knjiga sve do kraja 16. stoljeća, dok za Rab one postoje i za razdoblje kasnoga srednjeg vijeka. Bilježničke knjige rječito progovaraju o ulozi, položaju i statusu gradskih elita. U njihovu nedostatku u slučaju Rovinja, poslužili smo se matičnim knjigama, popisima stanovnika i njihovih dobara, ali i preživjelim ostacima kuća koje nedvosmisleno govore o njihovu nastanku, gradnji i vlasnicima.
Usporedba Raba i Rovinja u predmoderno doba ukazuje na niz mogućih manifestacija urbanih sredina na istočnojadranskoj obali. Rovinj je po svom razvoju kad je riječ o funkcioniranju gradskih elita unutar gradskoga prostora moguće usporediti sa Šibenikom, dok je Rabu primjerice bliži istarski Poreč ili Kotor na samome jugu Jadrana.
Ključne riječi
Rab; Rovinj; srednji vijek; rani novi vijek; urbana povijest; gradske elite
Hrčak ID:
225842
URI
Datum izdavanja:
20.9.2019.
Posjeta: 1.685 *