Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

INFORMACIJA I DEZINFORMACIJA U RJEČNIKU

Mirko Gojmerac ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Pavao Mikić ; Sveučilište u Zadru


Puni tekst: hrvatski pdf 282 Kb

str. 7-26

preuzimanja: 179

citiraj

Puni tekst: njemački pdf 75 Kb

str. 27-28

preuzimanja: 126

citiraj


Sažetak

Rječnici se s obzirom na svoju strukturu mogu opisati kao sklop različitih
dijelova, tj. kompleksa informacija koje se međusobno nadopunjuju.
Centralno mjesto pritom pripada rječničkome članku koji donosi informacije
o pojedinim riječima ili grupama riječi i predstavlja informacijsko
težište. Ostali dijelovi rječnika poput uvoda, napomena za uporabu,
popisa korištenih izvora itd., jesu komplementarnog karaktera. Njihova
je glavna zadaća da u skraćenom obliku i na jednome mjestu opisuju
informacije koje se pojavljuju u mnogim natuknicama.
Pojedine pak natuknice ili rječnički članci predstavljaju najveće samostalne
informacijske jedinice. Lektira jednog jedinog rječničkog članka
dovoljna je za pribavljanje svih informacija o dotičnoj natuknici te stoga
nije potrebno čitati veći niz natuknica ili pak cijeli rječnik. Pored gramatičkih
podataka, leksikografskih definicija i komentara, primjera, upućivanja
na druge natuknice i sama struktura rječničkog članka predstavlja
također važan izvor informacija. Ta se struktura očituje kroz interpunkciju,
tipografske formate i druge oblike organizacije teksta kao što su
odlomci i može se opisati kao organizirani slijed različitih informacijskih
modula.
Ako zavirimo u hrvatsko-njemačke rječnike izdane u našoj zemlji, ostat
ćemo neugodno iznenađeni, štoviše zaprepašteni, svojim očima ne ćemo
vjerovati da je u današnje vrijeme moguće naći u jednome rječniku tolike
pogrješke i dezinformacije na svim razinama njegove informacijske strukture. Nalaze se tu npr. „informacije“ da sintagma krava muzara
na njemačkom jeziku glasi melkende Kuh (što zapravo znači ‚krava
koja muze drugu kravu’), da akademac (pitomac vojne akademije) treba
prevesti kao Militärakademiker (pravi je ekvivalent Student der Militärakademie),
da dvadeset godina nakon raspada Jugoslavije još uvijek
u rječniku postoji Savezni sekretarijat za vanjske poslove (SSVP) – das
Bundessekretariat für auswärtige Angelegenheiten i Savezno izvršno vijeće
(SIV) – der Bundesvollzugsrat, da je Međimurje ‘područje u Jugoslavijji
između Mure i Drave’ itd. Tome treba pribrojiti još bezbrojne krive
definicije, pogrješne gramatičke, etimološke i enciklopedjske navode
koje ćemo analizirati i sistematizirati u našem prilogu.

Ključne riječi

rječnička informacija; struktura rječničkog članka; leksikografske definicije; gramatičke; povijesne i ostale leksikografske odrednice u rječniku

Hrčak ID:

227468

URI

https://hrcak.srce.hr/227468

Datum izdavanja:

11.12.2013.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 832 *