Izvorni znanstveni članak

Financiranje zajedničkih društvenih potreba

Ivan Mecanović ; Pravni fakultet Osijek, Hrvatska

Sažetak

Financiranje zajedničkih društvenih potreba i u nas i u svijetu vrši se na različite načine: (1) kao javnih službi, putem i kroz budžete, (2) kroz instituciju »slobodne razmjene rada« te samoupravne interesne zajednice i (3) djelovanjem tržišnih mehanizama.
Ni jedan od navedenih načina ne odgovara u cijelosti suštini zajedničkih društvenih potreba, koje sve više tendiraju ka tome da budu infrastruktura razvitka društva. Zbog toga je potrebno sagledati suštinu zajedničkih potreba, pa primjenjivati kombinirano sva tri do sada prisutna oblika, ovisno o pojedinoj djelatnosti, odnosno o vremenskoj distanci između troškova koji nastaju u financiranju društvene potrebe i njezinih rezultata. Potrebe se mogu promatrati, također, kao pravo čovjeka, koje se najbolje osiguravaju kroz državu, koja mora garantirati prava i kao usluga, koja se može neposredno realizirati na tržištu, s više ili manje vremenske distance, kada može biti predmet tržišnih odnosa, odnosno i plana, kojim se planiraju standardi u zadovoljavanju zajedničkih društvenih potreba, a kada se može koristiti i institut slobodne razmjene rada. U svakom slučaju društvene djelatnosti i potrebe koje one zadovoljavaju su tako heterogene da je nemoguće stvoriti samo jedan oblik zadovoljavanja.

Ključne riječi

financiranje; potrebe; zajedničke društvene potrebe

Hrčak ID:

228675

URI

https://hrcak.srce.hr/228675

Datum izdavanja:

1.12.1989.

Posjeta: 621 *