Izvorni znanstveni članak

HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI

Šimun Musa ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

Sažetak

U drugoj polovici 19. stoljeća u Hercegovini vidno slabi turska vlast da
bi svoju konačnu propast doživjela 1878. godine, kada dolazi nova, austrougarska
uprava. I ova, po svemu tuđinska vlast, kalkulira na račun
svoje sebičnosti, doduše na novim buržoaskim načelima te uz niz protunarodnih,
pa i represivnih mjera uvodi i neke napredne poteze što se
pozitivno odražavaju i na gospodarskom i na kulturnom planu. Podižu
se mostovi, grade ceste, osnivaju trgovine i banke, škole, knjižnice, nacionalne
i kulturne udruge, otpočinje s radom prva tiskara u Mostaru
(Tiskara poslanstva katoličkog u Hercegovini, 1872.), javlja se nakladnički
rad te publicističko-novinarska djelatnost u vidu prvih novina u Bosni i
Hercegovini na hrvatskom jeziku kao što su Hercegovački bosiljak, Novi
hercegovački bosiljak, Glas Hercegovca i Osvit.
Navlastite zasluge za pokretanje tiskare i nakladničko-publicistički rad,
kao što je tiskanje prvih novina te objavljenje prvih djela s područja
književnosti, etnologije, teologije, jezikoslovlja itd., pripadaju fra (don)
Franji Milićeviću, čelniku hrvatskoga narodnog preporoda u Mostaru i
Hercegovini koji, obrazovan u krilu zapadnoeuropske kulture, a nacionalno
svjestan i politički zreo i tijesno povezan s onodobnim gibanjima u
matičnoj zemlji Hrvatskoj, cijeloga sebe daruje nacionalnom i kulturnoprosvjetnom
napretku Hrvata i drugih naroda koji s njima žive na ovim
prostorima.

Ključne riječi

tiskara; nakladništvo; književnost; novinarstvo; publicistika; prosvjeta; knjiga; jezik; kultura.

Hrčak ID:

230261

URI

https://hrcak.srce.hr/230261

Datum izdavanja:

3.12.2007.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.217 *