Skoči na glavni sadržaj

Bosniaca : časopis Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, Vol. 24 No. 24, 2019.

Pregledni rad

https://doi.org/10.37083/bosn.2019.24.26

Za i protiv otvorenog pristupa akademskim djelima u kontekstu savremenog istraživačko-izdavačkog procesa

Srebren Dizdar orcid id orcid.org/0000-0001-5151-371X ; Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Puni tekst: bosanski pdf 634 Kb

str. 26-38

preuzimanja: 321

citiraj

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak

Od vremena ubrzanog uvođenja informacijskih tehnologija i internetskih servisa na djelu su inicijative da se, po određenim uslovima, sva objavljena, štampana i digitalizirana, djela učine dostupnim svim ljudima, a naročito onima koji pripadaju istraživačko-akademskoj zajednici. Princip ili politika otvorenog pristupa (Open Access Policy) u ovih dvadesetak godina stekao je brojne zagovornike, ali i određen broj protivnika, koji razložno ukazuju na opasnosti zloupotreba od tzv. grabežljivih akademskih izdavača i svekoliku komercijalizaciju u nedovoljno jasno usaglašenim pravno obavezujućim dokumentima na međunarodnom i lokalnom planu o ovoj problematici. U radu se daje kraći historijski pregled razvoja akademskog izdavaštva od 17. Do kraja 20. stoljeća te znatno promijenjenog okruženja u kojem se pokušavaju prevazići brojne pravne i druge nedoumice vezane za istraživački rad i s njim povezane aktivnosti u oblasti savremenog izdavaštva. U okviru tog dinamičnog procesa događaju se brojne promjene u pristupu i vrednovanju svih oblika akademskog pisanja, redefiniraju se pitanja autorskih i izdavačkih prava te navode oblici i modaliteti (samo)pohranjivanja I objavljivanja zaključenih publikacija i njihove potonje diseminacije zainteresiranim korisnicima bez ograničenja. Iznose se i prednosti koje omogućava otvoreni pristup, ali i ukazuje na određene negativnosti s kojima će se morati suočavati ove aktivnosti u budućnosti, sve dok se ne postigne saglasnost na globalnom planu o standardima koji će tokom 21. stoljeća u potpunosti regulirati ovu oblast.

Ključne riječi

otvoreni pristup; zagovornici i protivnici; autorstvo; oblici pohranjivanja; publikacije; diseminacije i korištenja akademsko-naučnih djela bez ograničenja; budućnost akademskog izdavaštva u digitalnom okruženju 21. stoljeća

Hrčak ID:

231010

URI

https://hrcak.srce.hr/231010

Datum izdavanja:

18.12.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 890 *

License (open-access, URI licencije):

CC BY-NC 4.0

License (open-access):

Uvjeti korištenja (tekst) na bosanskom

License (open-access):

Uvjeti korištenja (tekst) na engleskom

Date received: 28 October 2019

Date accepted: 29 November 2019

Date: 00 00 00

Publication date: 18 December 2019

Volume: 24

Issue: 24

Pages: 26-38

DOI: 10.37083/bosn.2019.24.26

Funded by: Kratica

Funded by: Naziv projekta

Funded by: Kratica financijera (EC, HRZZ, MZOS, MZO, ...)

Funded by: Linija financiranja

Funded by: Pravna nadleznost

Award ID: code

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Pregledni rad

Categories:

Subject: Review paper

Keywords:

Keyword: otvoreni pristup; zagovornici i protivnici; autorstvo; oblici pohranjivanja; publikacije; diseminacije i korištenja akademsko-naučnih djela bez ograničenja; budućnost akademskog izdavaštva u digitalnom okruženju 21. stoljeća

Keywords:

Keyword: open access; supporters and opponents; authorship; types of archiving; publishing; dissemination and use of academic and scientific works without restrictions; the future of academic publishing in the digital environment of 21st century

Za i protiv otvorenog pristupa akademskim djelima u kontekstu savremenog istraživačko-izdavačkog procesa (Bosanski)

Translated Title (en): For and against open access to academic works in the context of contemporary research and publishing process (English)

Srebren(kontakt autor) Dizdar (kontakt autor)[*][1]

Ime autora2 Prezime autora2[1]

Email: email@email.com

 

[1] Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, Bosna i Hercegovina Faculty of Philosophy, University of Sarajevo, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Franje Račkog 1, Sarajevo 71000

Author notes:

Correspondence to: [*] Srebren Dizdar, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Franje Račkog 1, Sarajevo 71000srebren.dizdar@ff.unsa.ba

Abstract

Od vremena ubrzanog uvođenja informacijskih tehnologija i internetskih servisa na djelu su inicijative da se, po određenim uslovima, sva objavljena, štampana i digitalizirana, djela učine dostupnim svim ljudima, a naročito onima koji pripadaju istraživačko-akademskoj zajednici. Princip ili politika otvorenog pristupa (Open Access Policy) u ovih dvadesetak godina stekao je brojne zagovornike, ali i određen broj protivnika, koji razložno ukazuju na opasnosti zloupotreba od tzv. grabežljivih akademskih izdavača i svekoliku komercijalizaciju u nedovoljno jasno usaglašenim pravno obavezujućim dokumentima na međunarodnom i lokalnom planu o ovoj problematici. U radu se daje kraći historijski pregled razvoja akademskog izdavaštva od 17. do kraja 20. stoljeća te znatno promijenjenog okruženja u kojem se pokušavaju prevazići brojne pravne i druge nedoumice vezane za istraživački rad i s njim povezane aktivnosti u oblasti savremenog izdavaštva. U okviru tog dinamičnog procesa događaju se brojne promjene u pristupu i vrednovanju svih oblika akademskog pisanja, redefiniraju se pitanja autorskih i izdavačkih prava te navode oblici i modaliteti (samo)pohranjivanja i objavljivanja zaključenih publikacija i njihove potonje diseminacije zainteresiranim korisnicima bez ograničenja. Iznose se i prednosti koje omogućava otvoreni pristup, ali i ukazuje na određene negativnosti s kojima će se morati suočavati ove aktivnosti u budućnosti, sve dok se ne postigne saglasnost na globalnom planu o standardima koji će tokom 21. stoljeća u potpunosti regulirati ovu oblast.

Translated Abstract

Ever since the accelerated introduction of information technologies and Internet services there have been many initiatives to, under certain conditions, make all the published, printed and digital, works fully accessible to all the people, and, especially, to members of research and academic/scientific community all over the world. Principles of Open Access Policy gained many supporters in the last twenty years, but, also, a number of opponents, who, within reason, point out to abuses by so-called predatory academic publishers and ever-present commercial aspects within the frameworks of binding legal and other documents both at the local and international levels that have not been yet agreed upon. The paper presents a short historical review about the development of academic publishing from 17th to late 20th century, and a significantly changed current environment that tries to overcome numerous legal and other types of dilemmas related to research and interrelated publishing activities. It is highly dynamic process that caused many changes in terms of approach and evaluation of academic writing; whereas the issues of authorship and publishing rights have been re-defined. Different kinds and modes of (self-)archiving and publishing of final types of academic publications, as well as their subsequent dissemination to interested users without limitations have been duly explained. Certain advantages under the open access policy have been pointed out, but also some negative aspects that such initiatives are about to be faced with in a near future, until the agreement on standards in this area will have been reached in the course of 21st century that might attain a comprehensive regulations on the global level.

Uvod

Tekst uvoda

Metode

Metode korištene u izradi rada.

Rezultati

Tekst rezultata

Rasprava

Tekst

Zahvale

Tekst zahvale

Appendices

Appendix

Tekst appendixa

References

1 

Prezime Ime 1993. Naslov clanka. Izvor (casopis), Volumen, Broj Pocetna stranica-Posljednja stranica. https://doi.org/ID publikacijeURL

2 

Prezime Ime. Knjiga. Mjesto izdavanja: Izdavac, Godina.

3 

Vlasnik/autor podataka. Naslov podatkovnog seta. (Godina) Izvor. Verzija. Godina. IdentifikatorVanjski link

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.