Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31745/s.70.6
Hrvatskoglagoljsko brevijarsko Žitije pape Klementa rimskoga
Johannes REINHART
; Wien
Sažetak
Žitije pape Klementa I. sačuvano je u ograničenom broju hrvatskoglagoljskih brevijara. Dvaput je izdano prema jednome od najstarijih tekstova, iz Vrbničkog 4. brevijara (XIV. st.), jednom u izdanju Josefa Vajsa (1911.), a drugi put u izdanju Sobolevskoga (1912.). Osim toga, Žitije je sačuvano u sljedećim brevijarima ili fragmentima brevijara: Brevijar Illirico 6 (sredina / treća četvrtina XIV. stoljeća), Ljubljanski brevijar (kraj XIV. stoljeća), Pašmanski brevijar (XIV./XV. stoljeće), Oxfordski Brevijar-Missal Nr. 172 (XIV. stoljeće), Mavrov brevijar (1465. g.), Kukuljevićev brevijar (1485. g.), Prvotisak brevijara (1491.); List brevijara (XIV./XV. stoljeće, Krk, br. 39), List brevijara (XV. st., Berčićeva zbirka 1.13, f. 19). Samo je u nekima od ovih tekstova potvrđeno svih devet čitanja Žitija.
Sobolevskij je u svom članku s pravom ustvrdio da se izvornik staroslavenskog teksta mora naći u latinskom brevijaru. Vajs je objavio latinski tekst iz suvremenog brevijara, koji se značajno razlikuje od hrvatskoglagoljskoga. Istraživanje oko dvadesetak rukopisa i starih tiskanih izdanja latinskog brevijara u Beču i Zagrebu, nažalost, nije rezultiralo otkrićem pravog latinskog izvornika teksta na hrvatskoj glagoljici. Najvjerojatniji izvornik potencijalno je Breviarium de Camera secundum morem sanctae Romanae Ecclesiae (Venecija 1521.), koji se koristi i u Rječniku crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije u Zagrebu.
Vajs je u svom članku istaknuo niz morfoloških (npr. arhaični aorist), sintaktičkih (nominativ / akuzativ, adnominalni dativ) i leksičkih (apostolikь, eterь) arhaizama hrvatskoglagoljskoga teksta (»da stavimo ovaj tekst uporedo sa najstarijim glagoljskim tekstovima uopće«). No, budući da Vita također sadrži niz gramatičkih inovacija (npr. instrumental apsolutni) i tipično hrvatskih leksema (npr.: očito /publice/ ‘javno’; prijedložna skupina otь + genitiv ‘o’), može se pretpostaviti da je tekst Vitae preveden krajem XIII. ili početkom XIV. stoljeća.
Ključne riječi
Papa Klement Rimski; hrvatskoglagoljski brevijari; latinski izvornik; brevijarsko Klementovo Žitije; jezični arhaizmi; jezične inovacije; vrijeme nastanka Klementova Žitija
Hrčak ID:
231691
URI
Datum izdavanja:
31.12.2019.
Posjeta: 2.420 *