Pregledni rad
https://doi.org/10.33128/k.61.1.3
MOGUĆNOST KORIŠTENJA ALTERNATIVNIH IZVORA BJELANČEVINA U HRANIDBI ŽIVOTINJA
Ana Matin
orcid.org/0000-0001-9161-024X
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Tugomir Majdak
; Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb, Hrvatska
Zlatko Janječić
orcid.org/0000-0001-9161-024X
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Mateja Grubor
orcid.org/0000-0001-6374-5753
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Porastom broja stanovnika u svijetu povećava se i potrošnja mesa peradi i jaja, što rezultira i povećanjem peradarske proizvodnje. Za takvu je proizvodnju potrebno osigurati i velike količine hranjivih tvari, među ostalim i bjelančevina, dobrog aminokiselinskog sastava što će podmiriti potrebe brzorastućih hibrida peradi te modernih hibridnih nesilica konzumnih jaja. Uobičajeno se pri tome koristi soja, cijelo zrno odnosno neki od oblika dobivenih njenom preradom. No njena cijena, problemi s transportom, GMO i sl. sve više vode ka istraživanjima o mogućnosti uvođenja alternativnih izvora bjelančevina u hranidbi peradi. Ovdje svakako pripadaju i insekti. Hranidbena vrijednost insekata je vrlo raznolika i to uglavnom zbog velikog broja i varijabilnosti vrsta. Insekti također imaju dobar sastav masnih kiselina te vitamina i pokazalo se da mogu parirati ribljem brašnu, koje je također nekad bilo jedan od glavnih izvora životinjskih bjelančevina u hranidbi životinja, posebice peradi. Ovim se radom daje pregled mogućnosti korištenja alternativnih izvora bjelančevina, odnosno insekata, u hranidbi životinja te istražuje potencijalna upotreba posliježetvene biomase kao novog i inovativnog supstrata za uzgoj jestivih insekata. Posliježetveni ostatci sadrže ogromnu količinu potencijalnog supstrata za hranidbu raznih insekata. Pojedini insekti imaju sposobnost transformirati nutritivno siromašnu posliježetvenu biomasu s niskim udjelom proteina i visokim udjelom antioksidanata i tvrdokornih ugljikohidrata (celuloze i hemiceluloze) u esencijalne hranjive tvari potrebne za njihov rast modulacijom njihove probavne i bazalne diferencijalne ekspresije gena. Konverzija posliježetvene biomase u biomasu insekata za hranu za životinje mogla bi značajno pridonijeti zadovoljavanju budućih potreba na bjelančevinama za hranidbu peradi čiji će se proizvodi koristiti za prehranu sve bržerastuće svjetske populacije.
Ključne riječi
insekti; bjelančevine; hranidba; supstrat; poslije žetvena biomasa
Hrčak ID:
232623
URI
Datum izdavanja:
8.1.2020.
Posjeta: 1.829 *