Pregledni rad
Kaznenopravna zaštita vjere u Hrvatskoj i Slavoniji na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće
Dunja Milotić
; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U radu se analiziraju odredbe Kaznenog zakona o zločinima, prijestupima
i prekršajima od 27. svibnja 1852., kojima se vjerskim pravnim
dobrima u Hrvatskoj i Slavoniji na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće jamčila
kaznenopravna zaštita. U skladu s trodiobom kažnjivih ponašanja
na zločine, prijestupe i prekršaje teži slučajevi delikata protiv vjere
objedinjeni su u zločinu smetanja vjerozakona (§ 122.), koji je obuhvaćao
bogohuljenje, smetanje državno priznatog vjerozakona i svetogrđe,
navođenje na otpadništvo od kršćanske vjere te širenje bezvjerstva ili
nauka protivnog kršćanskoj vjeri. Lakši slučajevi delikata protiv vjere
normirani su kao prijestupi protiv javnog mira i reda, i to kao: vrijeđanje
zakonom priznate crkve ili vjerske zajednice (§ 303.) i promicanje
vjerske sljedbe koju je država ustanovila kao nedopuštenu (§ 304.).
Pored normativnog okvira u radu se prikazuje samo relevantna sudska
praksa, pod čime se misli na one slučajeve na temelju kojih su sudovi
oblikovali načelna shvaćanja o deliktima protiv vjere. Primjeri iz sudske
prakse obuhvaćaju ponajprije presude vrhovnog suda, kao i slučajeve
koji su u tadašnjim komentarima kaznenog zakona i udžbenicima
bili istaknuti kao relevantni za sudsku praksu jer su se njima definirala
sporna obilježja bića kaznenog djela. Time je utvrđen konkretni sadržaj
pojedinih delikata protiv vjere te je povučena jasna granica između
dopuštenog i kažnjivog ponašanja. U onim slučajevima u kojima se
kažnjivo ponašanje iz nekog razloga nije moglo podvesti pod odredbe
kaznenog zakona zaštita vjerskih pravnih dobara nastojala se postići
odredbama upravnog (redarstvenog) prava. Naposljetku, analizom
dostupnih statističkih publikacija, u onom opsegu koji nam dopušta
statistika kao kriminološka metoda, upozorava se na rasprostranjenost
i učestalost delikata protiv vjere na području Hrvatske i Slavonije te
na politiku njihova kažnjavanja. Delikti protiv vjere imali su vrlo mali
udio u ukupnom kriminalitetu, dok je sudska politika njihova kažnjavanja
bila vrlo blaga.
Ključne riječi
Kazneni zakon o zločinima; prijestupima i prekršajima iz 1852.; zločin smetanja vjerozakona; prijestupi protiv vjere; zakonom priznate i nepriznate vjere; statistički podaci o deliktima protiv vjere; Hrvatska i Slavonija
Hrčak ID:
232678
URI
Datum izdavanja:
1.10.2019.
Posjeta: 1.102 *