Sažetak sa skupa

PROCJENA TJELESNE TEMPERATURE RAZLIČITIM NEINVAZIVNIM METODAMA KOD BOLESNIKA U JEDINICI INTENZIVNOG LIJEČENJA

Ivana Soldo ; Opća županijska bolnica Požega, Osječka 107, Požega, Hrvatska
Božica Lovrić ; Opća županijska bolnica Požega, Osječka 107, Požega, Hrvatska
Blaž Soldo ; Opća županijska bolnica Požega, Osječka 107, Požega, Hrvatska

Sažetak

Uvod: Tjelesna temperatura je važan vitalan znak koji daje uvid u pacijentovo zdravstveno stanje. U jedinici intenzivnog liječenja mjerenje temperature standardizirani je postupak koji se provodi više puta dnevno i jedan je od osnovnih parametara monitoringa pacijenata.
Cilj: Cilj je ispitati postoje li razlike u izmjerenim vrijednostima tjelesne temperature ovisno o načinu mjerenja temperature. Tjelesna temperatura mjerena je alkoholnim toplomjerom aksilarno, na membrani tympani i temperaturnom sondom koja je flasterom fiksirana na kožu i provodila je 24-satni monitoring temperature tijela. Specifični ciljevi ove studije bili su ispitati je li: dužina hospitalizacije, prehrana bolesnika, pokrivenost bolesnika, vrijeme mjerenja temperature, priključenost na mehaničku ventilaciju, te je li pacijent kirurški ili ne, imaju utjecaj na visinu izmjerene temperature kod sva tri primijenjena postupka mjerenja.
Metode: U istraživanju su sudjelovale 124 osobe, hospitalizirane u JIL-u Opće županijske bolnice Požega, a u istraživanje su uključeni kirurški i nekirurški bolesnici. Mjerenja temperature provedena su od 5. ožujka 2019. do 30. travnja 2019. godine. Ispitanici su podijeljeni u tri skupine: u prvoj skupini od 41 ispitanika temperatura je mjerena od 08-16 sati, drugoj skupini od 42 ispitanika temperatura je mjerena od 16-22 sata i trećoj skupini od 41 ispitanika temperatura je mjerena od 22-06 sati.
Rezultati: Uočeno je da je postupak mjerenja temperature na membrani tympani najmanje pouzdan (p=0,000). Vrijeme mjerenja (WilksLambda 0,986, F=0,658, p=0,684) i tjelesno stanje bolesnika (WilksLambda 0,987, F=0,522, p=0,668) nisu imali nikakav utjecaj na vrijednosti izmjerene temperature. Na visinu srednje vrijednosti temperature utjecala je hospitalizacija duža od 2 tjedna (Wilks’ Lambda= 0,677, F=8,560, p=0,000), hranjenje na nazogastričnu sondu (Wilks’ Lambda= 0,751, F=6,116, p = 0,000), pokrivenost plahtom(Wilks’ Lambda= 0,730, F=14,810, p = 0,000) i primjena mehaničke ventilacije kod sva tri postupka mjerenja. Više srednje vrijednosti temperature imali su nekirurški bolesnici kod sva tri postupaka mjerenja.
Zaključak: Istraživanje je pokazalo da je postupak mjerenja temperature na membrani tympani manje pouzdan od aksilarnog mjerenja i mjerenja sondom na površini kože. Na pouzdanost mjerenja na membrani tympani može utjecati otoskopski pravilno postavljanje senzora na bubnjić, nakupine u uhu, slaba vidljivost kod postavljanja senzora i drugi razlozi, a očitane vrijednosti temperature zbog navedenog mogu biti manje od stvarnih što je pokazalo i ovo istraživanje.

Ključne riječi

bolesnik; jedinica intenzivnog liječenja; tjelesna temperatura; neinvazivne metode

Hrčak ID:

232907

URI

https://hrcak.srce.hr/232907

Datum izdavanja:

31.12.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.375 *