Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.47960/2712-0457.2019.1.1.33

TRI PARADIGME MEDIJSKOGA DISKURSA

Aleksandar Bogdanić orcid.org/0000-0002-3919-3108 ; Univerzitet u Banjoj Luci, Banja Luka, BiH

Sažetak

U ovome pristupu medijska kultura i medijski sadržaji posmatraju se diskurzivno. Medijska praksa posmatra se kao javno komuniciranje, a medijski diskurs kao njezin ishod. Jednako, novinarstvo se posmatra kao jedan od vodećih oblika medijske prakse, odnosno javnoga komuniciranja, a novinarski diskurs
kao jedan od njezinih glavnih ishoda. Zato se u radu polazi od vijesti kao arhetipskoga oblika javnoga i
medijskog diskursa te se nudi svojevrsni konstitutivni model, odnosno paradigma novinarstva. Tu paradigmu čine principi istinitosti i odgovornosti, kao i atributi triju grupa metateorijskih pitanja – odnosa
prema stvarnosti, vjesnovrijednosti i jezika, odnosno komunikativnoga koda. Konstitutivni se model
kasnije koristi za teorijsku dekonstrukciju triju najčešćih paradigmi medijskoga diskursa, kako novinarskoga, tako i onih u tržišnome komuniciranju, odnosno u oglašavanju i odnosima s javnošću, javne,
političke i komercijalne. Atributi konstitutivne paradigme u istraživanjima mogu se operacionalizirati
kao pokazatelji određene paradigme ili paradigme medijskoga diskursa, odnosno njihove hibridizacije.

Ključne riječi

medijski diskurs; konstitutivni model novinarstva; javna paradigma; politička paradigma; komercijalna paradigma

Hrčak ID:

233058

URI

https://hrcak.srce.hr/233058

Datum izdavanja:

28.6.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.196 *