Stručni rad
Upravno uređenje Virovitičke županije nakon povratka ustavnosti 1861. godine
Davor Brunčić
; Osječko-baranjska županija, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Polet revolucionarnih godina narodnoga pokreta 1848./49. ubrzo je (1851. godine) u Habsburškoj Monarhiji zaustavljen reorganizacijom državnoga ustroja na centralističkim osnovama i apsolutističkom vlašću suverena. Povrat ustavnog uređenja 1861. godine u život je vratio i županijsku i municipalnu samoupravu u Hrvatskoj. Taj je proces uspostave hrvatske samouprave na županijskoj i lokalnoj razini praćen uzletom demokratskih, ali i nacionalnih stremljenja. Kao jedan od hrvatskih političkih prvaka i biskup, J. J. Strossmayer prihvaća te izazove i u želji da osobnim ugledom i snagom podupre taj proces, 1861. godine prihvaća i mjesto velikoga župana u Virovitičkoj županiji. No vraćanje na stari sustav hrvatskih županija samo je privid. On se izražava restitucijom sedam županija, ali njihov sastav i način izbora ukazuje da su to institucije, ne više feudalnog već novog građanskog društva. Vrijeme od 1861. do sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine prijelazno je razdoblje u okviru kojega stare pravne institucije djeluju temeljem pravila i propisa uspostavljenih u vremenu apsolutizma. Sukob starih feudalnih zakona i običajnoga prava s novima (1852. godine donesen je Opći građanski zakonik), apsolutističkih patenata i zahtjeva da se uprava što je prije moguće modernizira, rezultirao je nedorečenim i proturječnim propisima, nejasnoćama koje su pogodovale samovoljnom postupanju pojedinih županija te nesporazumima i žalbama zbog povrede županijske i municipalne samouprave. Uređenje županija i drugih upravnih tijela iz 1861. godine bilo je privremeno i prijelazno k reorganizaciji koja će uslijediti 1870. godine. Veliki župan J. J. Strossmayer razočaran je stanjem uprave i mogućnošću rješavanja problema. On izražava svoje nezadovoljstvo funkcioniranjem pravne države i stvarnom nemoći županijske uprave, suprotstavljene zadržanoj svemoći centralistički organizirane državne uprave, da samostalno i djelotvorno obavlja svoje zadaće. Tomu pridodaje problem financiranja, spominjući se pri tom ideje decentralizacije kao prvog koraka. Svoju nemoć da mijenja nezadovoljavajuće stanje Strossmayer ugrađuje u svoju ostavku koju preko hrvatskoga bana podnosi njegovom kraljevskom i carskom veličanstvu koji je 1862. godine prihvaća.
Ključne riječi
uprava; samouprava; županija; župan; Strossmayer
Hrčak ID:
21574
URI
Datum izdavanja:
27.12.2007.
Posjeta: 1.824 *