Izvorni znanstveni članak
Međunarodna koalicija za protjerivanje Turaka u doba Križanića i Zrinjskog
Ágnes Várkonyi R.
Sažetak
O neposrednom kontaktu Jurja Križanića (1618—1683) i hrvatskog bana pjesnika, vojskovođe i političara Nikole Zrinjskog do danas nemamo dokaza, ali se ipak između njih stvorila uska veza, i to ne samo zbog generacijskog odnosa, zbog studija u Gracu kod jezuita ili u smislu tog doba uzeto suvremenog obrazovanja, nego i one okolnosti da su obojicu vodili isti ciljevi. Spoznali su da je stigao odgovarajući momenat za protjerivanje Turaka. Ostvarenje toga vidjeli su u savezu više država.
Križanić je bio čovjek teorijskog usmjerenja i veliki cilj nastojao je ostvariti teorijskim uvjerenjem. Nikola Zrinjski je djelima i praktičnom politikom služio ostvarenju istog cilja.
Noviji rezultati istraživanja dokazuju da je Nikola Zrinski s nekolicinom mađarskih političara i erdeljskim vojvodom zato razbuktao 1663—1664. godine rat da bi sve evropske sile koje su protiv Turaka ujedinio u međunarodnu koaliciju koja bi protjerala Turke iz Mađarske i suzbila njihovu moć u Evropi. Centar organizacije međunarodne koalicije bila je grupa francuske orijentacije u njemačko-rimskoj imperiji koja se zvala Rajnski Savez. Između Regensburga i Čakovca postojala je čvrsta veza. Dopisivanje Zrinjskog s nadbiskupom Mainza i predsjednikom Rajnskog Saveza Janom Filipom dokazuje da su u znaku zajedničke ideologije izgradili zajednički plan napada. Jan Filip (Johann Filip) je pridobio Francusku i papu za prihvaćanje protunapadnih planova, a postojali su pokušaji i za priključivanje Poljske i Švedske. Zrinjski i njegov krug pokušali su preko erdeljske kneževine ujediniti rumunjske kneževine s balkanskim narodima. Ali pri ostvarenju ciljeva međunarodne koalicije veoma veliku prepreku predstavljalo je prisustvo, neophodne zbog svoje evropske vlasti, habsburške vlade koju je u svojim rukama držala grupa na čelu s princom Porciom, predsjednikom tajnog savjeta, koja je odbacila plan protunapada nakon izbijanja rata i osujetila onaj međunarodni i domovinski zahtjev da Nikola Zrinjski bude vrhovni komandant trupa međunarodne koalicije. Usprkos početnim uspjesima planovi koalicije nisu se mogli ostvariti u kratkom roku. Bez znanja saveznika Porcia je sklopio vašvarski mir, a i Zrinjski uskoro umire. Historijsko međutim značenje događaja 1663—1664. godine baš u uzajamnoj vezi s događajima 1683—1699. g. pojavljuje se u zamašnim mjerama. Primjer Svete Lige bila je protuturska međunarodna koalicija 1663—1664. god. Križanić je pod Bečom još mogao vidjeti početak pobjede ideje Zrinjskog, iako možda ne prema originalnoj zamisli.
Ključne riječi
Hrčak ID:
21681
URI
Datum izdavanja:
2.6.1986.
Posjeta: 2.052 *