Izvorni znanstveni članak
Juraj Križanić i Ukrajina
Sophia Senyk
Sažetak
Juraj Križanić pokazuje stalnu usmjerenost prema svom idealu solidarnosti Slavena — i to vjerske i političke. Njegovi se osnovni stavovi jasno odražavaju u kontaktima s Ukrajinom i ukrajinskim zbivanjima, makar ti kontakti bili tek slučajni.
Do Križanićevog prvog direktnog kontakta s Ukrajincima (ne uzmemo li u obzir onaj s mogućim sustudentima u Grčkom kolegiju (1641—1642. g.) došlo je preko Metodija Terleckyja, biskupa Holma. Njih dvojica sastali su se 1643. i 1644. g. u Hrvatskoj, za vrijeme putovanja Terleckyja u i iz Rima.
Nedavno objavljeni dokumenti omogućavaju nam da točnije slijedimo tok i prirodu njihova druženja i da bolje vidimo njegov karakter. Smatralo se da će Križanić postati Terleckyjev suradnik u Holmu, iako je za Križanića to bilo samo sredstvo za postizanje moguće misije u Rusiji. To da Križanić nikada nije stigao u Holm ima se zahvaliti njegovoj usmjerenosti prema tom cilju. Još se jednom sastao s Terleckim u Varšavi gdje mu je Terlecki povjerio neke poslove.
Križanićev boravak u Smolensku 1647. g. doveo ga je do upoznavanja reda bazilijanaca, koji, međutim, nisu privukli njegovo veće zanimanje, jer ga je više od svega zaokupljalo pronalaženje sredstava da stigne u Rusiju.
Tek za vrijeme svog drugog putovanja u Rusiju 1659. g. Križanić je stvarno putovao kroz Ukrajinu. Bio je na putu da ponudi svoje usluge caru pa je vidio prilike u Ukrajini — period burnog hetmanata Vyhovs'kija — u svijetlu potreba vlastitih planova. Kako je bio uvjeren da jedina nada za slavensko jedinstvo ovisi o Rusiji bilo mu je stalo da ukrajinski Kozaci prihvate njegov stav podložnosti caru.
Ključne riječi
Hrčak ID:
21685
URI
Datum izdavanja:
2.6.1986.
Posjeta: 1.978 *