Stručni rad
K počecima ekspanzije češkog kapitala na slavenski jug
Ctibor Nečas
Sažetak
K POČECIMA EKSPANZIJE ČEŠKOG KAPITALA NA SLAVENSKI JUG
Češke trgovačke banke bile su osnovane sa više od deset godina zakašnjenja nakon prvih bečkih bankovnih ustanova, pri tome ali bez veće zavisnosti od stra¬nog kapitala a skoro isključivo iz domaćih novčanih izvora. Iako su izrastale iz skromnih početaka, uspjelo im je zbog brzog i moćnog razvoja postepeno zagos¬podariti novčanim tržištem u češkim zemljama i odstraniti premoć kapitala beč¬kih i čeških Nijemaca. Ovaj naročito ekspanzivni i grabežljivi razvoj imao je svoje razloge u tome što se odigrao u uslovima nastupajućeg imperijalizma.
Specifični razvitak Zanatske banke, Praške kreditne banke, Češke industrij¬ske banke i Centralne banke čeških štedionica, doveo je doskora do spoznaje da se treba boriti za plasiranje viška kapitala i preko granica čeških zemalja. K sla¬venskom, jugu kretao se pravac ekspanzije kapitala na privredno manje razvijene zemlje Habsburške monarhije; ali i dalje do carinskog inozemstva.
Za slavenski jug bile su ¡baze češke ekspanzije kapitala filijale čeških trgovač¬kih banaka u Beču a poslije u Trstu ,a u inostranstvu filijala Praške kreditne banke u Beogradu, bečke filijale Zanatske banke, Centralne banke čeških štedio¬nica i Češke industrijske banke imale su poziciju koja se mogla smatrati kao prijelazna na samostalne banke. Tome naprotiv tršćanske filijale Centralne banke čeških štedionica i Zanatske banke, slično kao i beogradska filijala Praške kredit¬ne banke, raspolagale su s manjom mjerom samostalnosti i obavljale samo ban¬kovne poslove po nalogu centrala.
Osim bančinih podružnica, osnivale su češke trgovačke banke na slavenskom jugu i formalno samostalne ustanove u kojima su si zadržale primjerni udio u kapitalu i uticaj na upravljanje. Takove posestrime organizirala je Zanatska banka u Ljubljani, u Trstu, u Zagrebu, u Osijeku i u Budimpešti, Centralna banka češ¬kih štedionica posestrimu u Budimpešti a Češka industrijska banka također po¬sestrimu u Budimpešti.
Razgranata bančina organizacija tj. bančine filijale i banke-posestrime, ot¬vorile su češkom bankovnom kapitalu plodno polje djelovanja za ostvarenje te¬kućih i osnovnih bankovnih operacija i poslovanja na slavenskom jugu.
Poslovanje na novčanom tržištu slavenskog juga vodile su češke trgovačke banke klasičnim formama aktivnih i pasivnih bankarskih operacija. Najjednostavniji aktivni posao bio je eskont mjenica, najobičniji pasivni posao bila je emisija vlastitih obligacija. Osnivačke bankovne operacije, kod kojih su češke trgovačke banke priskrbile cijeli odnosno veliki dio kapitala novo osnovanim dioničarskim društvima, su usmjeravane u zemljama slavenskog juga uz per¬spektivu povećanog razvoja eksploatacije sirovina, industrijskih proizvoda i pro¬meta ^trgovine. Iz ovih vanrednih bankovnih transakcija, iznikla su značajna po¬duzeća Zanatske banke (Tvornica šećera u Osijeku, Mlin u Osijeku i Društvo za eksploatacije mramora u Dalmaciji), Češke industrijske banke (Drvna industrija u Budimpešti), Centralne banke čeških štedionica (električne željeznice i hotelske zgrade na austrijskom primorju) i Praške kreditne banke (Tvornica šećera u Ću¬priji i Pivara u Jagodini).
Počeci ekspanzije kapitala čeških trgovačkih banaka dijele se uglavnom na dva razvojna pravca. U prvom vremenskom razdoblju, koje je trajalo od promjene stoljeća do god. 1907, borio se češki bankovni kaptial prvenstveno da zagospoda¬ri domaćim novčanim tržištem a s time i za završetak češke emancipacije priv¬rednog procesa. U tom razdoblju mogu se nazirati tek počeci proboja kapitala iz¬van granica čeških zemalja. U dugom razdoblju, ograničenom godinama 1908—1914, postigli su industrijski i bankovni monopoli potpunu prevlast na austrijsku eko¬nomiku i češki bankovni kapital zagospodario je popuno na domaćem novčanom tržištu. Tada je također nekoliko puta ubrzano prodiranje češkog kapitala na slavenski jug.
Ključne riječi
Hrčak ID:
237503
URI
Datum izdavanja:
18.5.1977.
Posjeta: 565 *