Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.22598/pi-be/2020.14.1.27

MEĐUODNOS INOVACIJA I INTERNACIONALIZACIJE U TRŽIŠNOJ TRANZICIJI INFORMACIJSKO-TELEKOMUNIKACIJIH PODUZEĆA

Maja Bašić orcid id orcid.org/0000-0002-1842-7091 ; University of Zagreb, Faculty of Economics and Business, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 1.127 Kb

verzije

str. 27-48

preuzimanja: 428

citiraj


Sažetak

Svrha ove studije bila je analiza razlika između inovacija i tempa
internacionalizacije u maloj otvorenoj ekonomiji u tranziciji. Specifično, u radu se
promatrao utjecaj apsorpcijskog kapaciteta, proizvodnih i uslužnih inovacija i
institucionalne potpore na razlike u tempu internacionalizacije između poduzeća
osnovanih u socijalističkom i kapitalističkom tržišnom sustavu. Studija se geografski
bazirala na teritoriju Republike Hrvatske, koja je prošla tranziciju od socijalističkog ka
kapitalističkom tržišnom sustavu ranih 1990.-ih godina. Razvoj informacijskotelekomunikacijskih
poduzeća omogućavao je daljnje inovacije ostalih sektora. Upitnik
o inovacijama i internacionalizaciji hrvatskih informacijsko-telekomunikacijskim
poduzeća proveden je između ožujka i svibnja 2014. godine. Studija je analizirala 82
odgovora poduzeća o: njihovom tempu internacionalizacije, količini proizvodnih i
uslužnih inovacija, apsorpcijskom kapacitetu i institucionalnoj potpori u pronalasku
međunarodnih tržišta. Rezultati su pokazali kako viša razina uslužnih inovacija i manja
razina institucionalne potpore vode bržem tempu internacionalizacije za sva poduzeća u
uzorku. Uvođenje razlike između poduzeća nastalih u socijalističkom sustavu (tzv.
„postojeća poduzeća“) i onih nastalih u kapitalističkom sustavu (tzv. „mlada
poduzeća“) pokazalo je kako niti količina apsorpcijskog kapaciteta, proizvodnih ni
uslužnih inovacija nisu statistički signifikantno predvidjela tempo internacionalizacije
postojećih poduzeća (poduzeća nastalih u socijalističkom tržišnom sustavu). Nasuprot
tome, na tempo internacionalizacije mladih poduzeća: (a) pozitivno je utjecala razina
uslužnih inovacija i apsorpcijskog kapaciteta, i (b) negativno razina proizvodnih
inovacija i institucionalne potpore. Zaključuje se kako su apsorpcijski kapacitet i
uslužne inovacije važniji za tempo internacionalizacije poduzeća osnovanih u
kapitalističkom sustavu (tzv. „mladih poduzeća“), a što je konzistentno sa
sveobuhvatnim globalnim rastom i razvojem informacijsko-telekomunikacije industrije.
U radu se također raspravlja o teorijskim i praktičnim implikacijama rezultata
istraživanja u odnosu na malu otvorenu ekonomiju u tranziciji.

Ključne riječi

tempo internacionalizacije; ekonomija u tranziciji; apsorpcijski kapacitet; proizvodne i uslužne inovacije; informacijsko-telekomunikacijska industrija.

Hrčak ID:

239237

URI

https://hrcak.srce.hr/239237

Datum izdavanja:

17.6.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.065 *