Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5513/JCEA01/21.2.2528
Srednjoročni razvoj tržišta žitarica u Republici Hrvatskoj – rezultati modela parcijalne ravnoteže
Magdalena ZRAKIĆ SUŠAC
orcid.org/0000-0002-0577-1109
; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb, Croatia
David KRANJAC
orcid.org/0000-0002-9630-859X
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotechnical Sciences, Vladimira Preloga 1, 31 000 Osijek, Croatia
Ivo GRGIĆ
orcid.org/0000-0003-3900-4925
; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb, Croatia
Željka MESIĆ
orcid.org/0000-0002-9349-1560
; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb, Croatia
Sažetak
Cilj rada je prikazati simulaciju razvoja tržišta žitarica korištenjem AGMEMOD modela parcijalne ravnoteže. Rezultati u radu prikazuju povijesni (2010-2016) i projicirani razvoj (2016.-2030) tržišta pšenice, kukuruza, ječma, zobi i raži. Rezultati projekcije prikazuju povećanje produktivnosti i stabilnost površina uz iznimke kod pojedinih kultura. Proizvodnja pšenice u razdoblju projekcije, kao i kukuruza, bilježi povećanje i promjenu vanjskotrgovinske bilance. Hrvatska i dalje
ostaje neto izvoznica kukuruza i pšenice. Kod ječma, kao treće žitarice po važnosti, rezultati modela pokazuju stagnaciju razine proizvodnje do 2030., ali i pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu do kraja razdoblja projekcije. Zob i raž kao manje zastupljene žitarice i dalje zadržavaju status proizvoda koje će hrvatsko tržište uvoziti. Domaće cijene prate trendove cijena u EU, ali će uglavnom ostati na nižoj razini od prosječnih cijena na zajedničkom tržištu. Unatoč cjenovnoj konkurentnosti na tržištu EU, domaći sektor žitarica susreće se s problemima. U sektoru je prisutan trend izvoza relativno jeftine sirovine, uz uvoz skupih finalnih proizvoda i prerađevina tog sektora.
Ključne riječi
žitarice; Hrvatska; model; parcijalna ravnoteža; projekcije
Hrčak ID:
239389
URI
Datum izdavanja:
18.6.2020.
Posjeta: 912 *