Uredbom EU br. 2017/1938 koja se odnosi na sigurnost opskrbe plinom, operatorima u susjednim državama članicama EU propisuje se obveza prilagodbe transportnih sustava u svrhu omogućavanja dvosmjernog protoka plina i osiguranja neprekidivog kapaciteta na interkonekcijama između država članica Europske unije. Transportni sustav Hrvatske ima dvije interkonekcije na koje se primjenjuju odredbe ove Uredbe: - interkonekcija sa Slovenijom na plinovodu Rogatec - Zabok, maksimalnog radnog tlaka 50 bar; - interkonekcija s Mađarskom na plinovodu Dravaszerdahely - Donji Miholjac, maksimalnog radnog tlaka 75 bar. Stari 50-barski transportni sustav građen je od 1960. do 2000. godine u svrhu prihvata plina iz domaće proizvodnje i uvoza preko Slovenije, predaje/prihvata plina na podzemnom skladištu plina PSP Okoli i isporuke kupcima. Noviji 75-barski sustav građen je od 2001. do 2013. godine u svrhu prihvata plina iz proizvodnje na sjevernom Jadranu, dodatnih količina plina iz uvoza preko Mađarske i isporuku plina kupcima na izlazima iz 75-barskog sustava. Ova dva sustava povezana su preko šest plinskih čvorova i to na način da se iz 75-barskog sustava dozira višak plina u 50-barski sustav, pri čemu, do završetka izgradnje kompresorske stanice, nije postojala mogućnost komprimiranja viška plina iz 50-barskog u 75-barski sustav. Interkonekcija Dravaszerdahely izgrađena je u svrhu omogućavanja dodatnog uvoza plina u Hrvatsku budući da kapacitet interkonekcije Rogatec i domaći proizvodni kapaciteti nisu jamčili dovoljnu sigurnost opskrbe. Plinovod Dravaszerdahely - Donji Miholjac, kao i pripadajući dijelovi sustava na hrvatskoj i mađarskoj strani, izgrađeni su s mogućnošću dvosmjernog protoka. No, s obzirom na uvjete vezane za tlak plinovoda u hrvatskom transportnom sustavu proteklih godina (koji radi na nižoj razini tlaka od mađarskog), nije bilo moguće osigurati stalni dvosmjerni protok. Do završetka izgradnje kompresorske stanice u Velikoj Ludini nije postojala mogućnost komprimiranja plina na transportnom sustavu te ostvarenje stalnog kapaciteta u smjeru Mađarske. To su razlozi zbog kojih je Plinacro u desetogodišnjem planu razvoja transportnog sustava (odobrenim od Hrvatske energetske regulatorne agencije HERA-e) uvrstio izgradnju kompresorske stanice na području središnje Hrvatske. Kompresorska stanica KS1 u Velikoj Ludini omogućuje komprimiranje plina u 75-barskom sustavu iz smjera plinskih polja sjevernog Jadrana (ulazna mjerna stanica Pula) te novih količina s budućeg LNG terminala na otoku Krku, kao i mogućnost komprimiranja eventualnih viškova plina iz 50-barskog sustava. Na taj način osiguran je stalni kapacitet (protok) u smjeru Mađarske.
