Poljoprivreda, Vol. 26 No. 1, 2020.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.18047/poljo.26.1.5
VARIRANJE MASE KORIJENA, GLAVE KORIJENA I LISTOVA ŠEĆERNE REPE S OBZIROM NA GUSTOĆU USJEVA I PROLJETNU GNOJIDBU DUŠIKOM
Ivana Varga
orcid.org/0000-0003-2985-8599
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Zdenko Lončarić
orcid.org/0000-0003-4927-3969
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Milan Pospišil
orcid.org/0000-0002-9972-3940
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Mirta Rastija
orcid.org/0000-0001-8529-6071
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Manda Antunović
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Sažetak
U ovome je istraživanju kroz dvije godine analizirana dinamika porasta svježe mase (FM) i mase suhe tvari (DM) cijeloga korijena, glave korijena i listova šećerne repe te njihov omjer masa ovisno o broju biljaka po jedinici površine (60.000, 80.000, 100.000 i 140.000 biljaka ha-1) i gnojidbi dušikom u proljeće: kontrola (N0), samo predsjetva (N1) te predsjetva gnojidba s prihranom (N2). Pri sazrijevanju, 20. rujna, prosječna masa suhe tvari cijeloga korijena, glave korijena i lisne rozete šećerne repe u 2014. godini iznosila je 28,8, 7,3 i 4,0 t ha-1, dok je u 2015. bila manja i iznosila je prosječno 20,7, 4,1 i 2,3 t ha-1. Štoviše, u odnosu na gustoću sjetve, prosječno veća masa suhe tvari cijeloga korijena izmjerena je pri 140.000 i 100.000 (31,6 t ha-1 u 2014. i 22,4 t ha-1 u 2015.), i to u odnosu na sklop od 80.000 i 60.000 biljaka ha-1 (22,4 t ha-1 u 2014. i 18,1 t ha-1 u 2015.). Gnojidba dušikom pozitivno je utjecala na akumuliranje suhe tvari, ali je utjecaj gnojidbe bio različit ovisno o godini istraživanja. Tako je 20. rujna 2014. predsjetvena gnojidba (N1) povećala masu suhe tvari cijeloga korijena za 17% u usporedbi s kontrolom, dok je u 2015. predsjetva gnojidba i prihrana (N2) rezultirala povećanjem mase suhe tvari cijeloga korijena za 30% u odnosu na kontrolu. U 2014. je omjer svježe mase korijena i lisne rozete 30. svibnja bio 1: 3,9, a 20. rujna 1: 0,1. U 2015. godini omjer mase cijeloga korijena i lisne rozete bio je najširi 20. lipnja (1:1,1), a postupno se masa lisne rozete sazrijevanjem korijena smanjivala, tako da je 20. rujna omjer iznosio 1:0,1.
Ključne riječi
šećerna repa; svježa masa; masa suhe tvari; omjer; broj biljaka
Hrčak ID:
239764
URI
Datum izdavanja:
24.6.2020.
Posjeta: 2.089 *