Pregledni rad
Bog filozofâ - Bog Abrahama, Izaka i Jakova u Mislima Blaisea Pascala
Marija Tudor
orcid.org/0000-0001-6177-3590
Sažetak
Ovaj tekst obrađuje važan dio u filozofsko-teološkom promišljanju istaknutog mislioca 17. st. Blaisea Pascala. Najvećim se djelom obrađuje dio iz Pascalovih Misli (Pensées) koji je izazvao dosta polemika i oprečnih mišljenja. Pascal je svoj životni put započeo kao znanstvenik, ali kroz kompleksnost nesvakidašnjih životnih okolnosti, putanja se mijenja. Pascal prolazi kroz niz preobračenja, a doživljaj jednog od njih nalazimo zapisanog u obliku fragmenata. Odatle proizlazi intrigantna rečenica Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, a ne filozofa i učenjaka, koja upućuje na kritiku „boga filozofa“. Površan pristup može navesti na pomisao da Pascal (i sam dubok mislioc) odbacuje filozofiju kao takvu i priklanja se isključivo teologiji. No, dubljom analizom uviđamo da Pascal ne odbacuje filozofsku misao, već kritizira izdizanje uma iznad nedokučivosti apsolutne istine. Filozofija je potrebna, ona postavlja pitanja, kako o svijetu, tako i o nedokučivom, ali u njoj se ne može naći apsolutna spoznaja istine. Takva spoznaja može se naći jedino milošću, u beskonačnom samom, drugim riječima - u Bogu.
Ključne riječi
Blaise Pascal; Bog filozofa - Bog Abrahama, Izaka i Jakova; Kritika znanosti razuma; Noć vatre; Čovjek; Bijeda čovjekova; Milost; Pascalova oklada
Hrčak ID:
22282
URI
Datum izdavanja:
22.7.2007.
Posjeta: 4.295 *