Atti, Vol. XL No. 1, 2010.
Izvorni znanstveni članak
Giovanni Radossi
; Centro di ricerche storiche Rovigno
Sažetak
U drugoj polovici 18. stolje}a Rovinj je, u stvari, bio
najnaseljenije istarsko mjesto u kojem se, osim broja stanovnika, razvijao
poseban poduzetni~ki duh. Gradi} je tada bio stvarno trgova~ko sredi{te
cijelog podru~ja. Taj gradski rast obilje‘ili su prije svega izgradnja kanoni~ke
crkve i utemeljenje zalagaonice. Duga povijest gradskih ubo‘nica koje su
od 1475. mogle, kroz tri stolje}a, ra~unati na pomo} brojnih dobro~initelja,
i to ne samo iz najbogatijih porodica, te gospodarski rast iz druge polovice
18. stolje}a potaknuli su sve uspje{nije inicijative na podru~ju skrbi i
dobro~initeljstva, naro~ito u trima zavr{nim desetlje}ima toga stolje}a. U
tim se okvirima pogotovo istaknula jedna kategorija, vlasnici brodica, koji
su se kao donatori u~estalo pojavljivali na stranicama kronika ~ije se bilje{ke
ovdje objavljuju.
Neproizvodno stanovni{tvo, me|utim, imalo je na temelju mati~nih
knjiga iz 1780. zna~ajan udio u ukupnom broju, ali kriza koja se pojavila
u desetlje}u 1780.-1790. izgleda da se odrazila na rovinjskom podru~ju s
prihvatljivim posljedicama. Utemeljenje Bratov{tine siroma{nih (1763.) i
uspostava Zalagaonice (1772.) bili su svakako nedvosmisleni znakovi – iako
skromni i kratkog daha – sveukupne promjene dru{tvenog ‘ivota zajednice
koju su pratile sve ~e{}e inicijative i zaleti milosr|a. Nakon sveop}eg
ukidanja svjetovnih bratov{tina tijekom francuske dominacije (1807.) prestalo
je i djelovanje ove “toliko dobrotvorne i revne bratov{tine” te je
uspostavljena najprije Komisija, a zatim i Kongregacija milosr|a koja je sve
do 1947. upravljala naslije|enim dobrima.
Ključne riječi
Hrčak ID:
241880
URI
Datum izdavanja:
3.6.2011.
Posjeta: 948 *