Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2020.59.01.10

Prediktori ranog nastupa depresije nakon moždanog udara

Tamara Rabi-Žikić ; Department of Neurology, Clinical Centre of Vojvodina, Novi Sad, Serbia; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Department of Neurology, Novi Sad, Serbia
Željko Živanović ; Department of Neurology, Clinical Centre of Vojvodina, Novi Sad, Serbia; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Department of Neurology, Novi Sad, Serbia
Vlado Đajić ; Department of Neurology, Clinical Centre of Republic of Srpska, Banjaluka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina; University of Banjaluka, Faculty of Medicine, Banjaluka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina
Svetlana Simić ; Department of Neurology, Clinical Centre of Vojvodina, Novi Sad, Serbia; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Department of Neurology, Novi Sad, Serbia
Svetlana Ružička-Kaloci ; Department of Neurology, Clinical Centre of Vojvodina, Novi Sad, Serbia; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Department of Neurology, Novi Sad, Serbia
Sonja Slankamenac ; Department of Endocrinology, Diabetes and Metabolic Diseases, Clinical Centre of Vojvodina, Novi Sad, Serbia
Milorad Žikić ; Global Prevent, Institute for Occupational Health, Novi Sad, Serbia

Sažetak

Depresija nakon moždanog udara je teška i česta komplikacija moždanog udara i jedan od ključnih čimbenika za ishod rehabilitacije i kvalitetu života nakon moždanog udara. Međutim, poremećaji raspoloženja ostaju najčešće neprepoznati, a samim tim i neliječeni. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati sve potencijalne čimbenike rizika i utvrditi nezavisne prediktore depresije koja se javlja rano nakon moždanog udara, a koji bi omogućili identifikaciju visokorizičnih bolesnika, postavljanje rane dijagnoze i pravodobno liječenje, što bi unaprijedilo tijek i prognozu ove bolesti. Prospektivno istraživanje obuhvatilo je 60 bolesnika liječenih zbog klinički prvog moždanog udara, od toga 30 bolesnika s dijagnosticiranom depresijom i 30 bolesnika bez depresije. Istraživanje je obuhvatilo podatke o svim socio-demografskim i kliničkim čimbenicima rizika za nastanak depresije nakon moždanog udara. Testiranja su provedena dva tjedna nakon moždanog udara. Depresija je dijagnosticirana prema Mini International Neuropsychiatry Interview, DSM-IV dijagnostičkim kriterijima, težina depresije kvantificirana je Hamiltonovom ljestvicom za procjenu depresivnosti (HDRS). Kognitivni status procjenjivao se pomoću Mini Mental State Examination (MMSE). Neurološki status se procjenjivao pomoću Ljestvice za moždani udar Nacionalnog instituta za zdravlje, SAD (NIHSS). Rezultati našega istraživanja ukazuju na to da su nezavisni prediktori ranog nastupa depresije nakon moždanog udara ranije depresivne epizode, kognitivne disfunkcije i teži neurološki deficit.

Ključne riječi

Moždani udar; Depresija; Kvaliteta života; Raspoloženje, poremećaji; Rizični čimbenici; Rana dijagnostika

Hrčak ID:

242271

URI

https://hrcak.srce.hr/242271

Datum izdavanja:

1.3.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.557 *