Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Marijan Bradanović ; Dipartimento conservatori Fiume


Puni tekst: talijanski pdf 3.184 Kb

str. 487-512

preuzimanja: 68

citiraj


Sažetak

Sirenje grada prema
zapadu i nanosi pijeska u lazaretskom mandraéu otdali su provodenje
kontumacijskih mjera u starom rijeckom lazaretu. Provizorni lazaret u
Kraljevici ni prakticnim uvjetima ni formalnim statusom nije zadovoljavao
potrebe ambicioznih rijeckih brodara. Smjestaj novog rijeckog lazareta u
Martinséici treba analizirati u sirem kontekstu trenda modernizacije rijecke
luke. Zemljiste je otkupljeno od u to doha na lokalnom planu sveprisutnog
poduzetnika A. LJ. Adamiéa. Sudeéi prema dosad neobjavljenoj izvedbenoj
projektnoj dokumentaciji pohranjenoj u Drzavnom arhivu Rijeka, izgradnja
je bila otezana uslijed mocvarnog terena i snage djelovanja vodotoka.
lstovremeno se gradita i pristupna cesta. Prema arhivskoj dokumentaciji
znacajniji izvodaci gradevinskih radova na lazaretskoj infrastrukturi i
arhitekturi 1832. i 1833. godine bili su D. Tonello, P. Ferrari i V. Valle.
Nadzirali su ih gubernijski sluzbenici A. de Portner i A. Defranceschi.
Radovi su bili uzurbani kako bi sto prije doslo do otvorenja sto je i ostvareno
ljeti 1833. godine i prije nego li je dovrsen cjelokupni kompleks.
Pomorska karantena u Martinséici se, prema izvornoj zamisli, sastojala
od pristanista i tri osnovna kopnena dijela: cistog dvorista s upravnim
sadr:lajima, necistog dvorista sa zgradom kontumacije i skladisne zone.
Za rijecke pri1ike grandiozni kompleks nalik je stilskoj vjezbi arhitekta
skolovanog u nekom od europskih klasicistickih sredista. Rijeka je, bas kao
i u prijasnjim slucajevima, na planu javne arhitekture ponekad sustizala
Trst kao svoj vjeciti uzor. Arhitektura rijeckog lazareta u Martinséici
je svojom polozenoséu, koncepcijom kontinuiranja dvorista, naglasenom
simetrijom, dugim sjenovitim trijemovima i slozenim sustavom izolacijskih
mjera, sub1imira1a tradiciju mediteranske 1azaretske izgradnje i aktualnih
sti1skih zahtjeva.
Lazaret je olaksao ekspanziju prekomorske trgovine rijeckih brodara.
Ispunio je svoju primarnu ulogu u prevenciji zaraznih bolesti , osobito kolere
koja je polovicom XIX. stoljeéa znala poharati nezastiéene kvarnerske
gradiée. Na putu napretka i stagnacije uvjetovane povijesnim okolnostima,
u stopu ga je pratila i sudbina domaéeg jedrenjackog brodarstva.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242635

URI

https://hrcak.srce.hr/242635

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 157 *