Izvorni znanstveni članak

Marijan Bradanović ; Sovrintendenza all'arte Fiume

Sažetak

Rijecko se gradanstvo
izgradnjom lazareta zeli rijesiti obveze ugoséivanja carskih trupa, koje su se u
gradu zaddavale na proputovanju prema panonskom ratistu. Dakako, i svih
zala koje je donosilo njihovo konacenje unutar gradskih zidina. Car Karlo VI
u investiciju ulazi samostalno otpocetka, ispravno je shvacajuéi prioritetom
razvoja pomorske trgovine. Lazaretski inventari i drugi pisani izvori, sacuvani
u rijeckom Ddavnom arhivu, djelimicno otkrivaju nacin funkcioniranja
institucije. Generalno se kroz drugu polovicu XVIII. stoljeéa uocava stagnacija
djelatnosti. Urbanisticki razvoj krajem XVIII. i u XIX. stoljeéu Rijecane
prisiljava potraziti druga, od grada udaljenija, rjdenja uspostave pomorske
karantene.
Analizirani planovi XVIII. stoljeéa pruzaju manje ili vise preciznu sliku
osnovnog tlorisa starog lazareta, u pravilu bez pojasnjenja funkcija pojedinih
zgrada. Obilje podataka pruzaju De Bonomovi planavi regulacije skurinjskog
potoka i arhiviska grada koja nije direkno vezana uz lazaret. Neki se zakljucci
o prvobitnom izgledu mogu donijeti usporedbom s pisanim izvorima i temeljem
analogija. Obilaskom podrucja na kojem se prostirao lazaret uz zgrade priorata
i skladista uoceni su i drugi, dosad nepoznati astaci Iazaretske arhitekture.
Daljnjim arhivskim istrazivanjem grade XIX. stoljeéa, pronaden je arhitektonski
snimak treée, bitne sastavnice lazaretskog kompleksa, danas nepostojeée zgrade
kontumacije, koja je u proslom stoljeéu bila koristena kao vojna bolnica.
Uz slicnost urbanistickog smjestaja . i temeljnog arhitektonskog koncepta
rijeckog i trséanskog lazareta Sv. Karla, uocena je izrazita bliskost rjesenja
arhitektonskih detalja, s onima primjenjivanim na istovremenoj ljubljanskoj
arhitekturi.

Ključne riječi

Hrčak ID:

242677

URI

https://hrcak.srce.hr/242677

Datum izdavanja:

16.6.2000.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 615 *