Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Vesna Girardi Jurkić


Puni tekst: talijanski pdf 3.814 Kb

str. 8-31

preuzimanja: 69

citiraj


Sažetak

Podruèje sjevernog Jadrana, posebno Istre, po svom povijesnom razvoju,
klasièna su podruèja za prouèavanje kontinuiteta od antike do srednjeg vijeka.
U razdoblju antike, posebno na zapadnoj i juznoj istarskoj o bali, te djelomièno
i u centralnoj Istri, izgradjen je velik broj gospodarskih kompleksa i ljetnikovaca.
O njima, kao o nizu bisera i ravenatskoj zitnici, govori Kasiodor u V
sto ljeéu. Medjutim, unatoè prostranosti i estetskoj i funkcionalnoj arhitektonskoj
koncepciji vila kao stambenih prostora, na istrazenim objektima (rimska vila
i kastel Sipar kod Umaga, rimski gospodarski kompleks u Cervar-Portu kod
Poreèa, rimska vila na Sorni, lokalitet Vistrum, rimski objekti kod Rovinja, rimska
luksuzna vila na Iìuli kod Medulina i rimska vila u sklopu tzv. «bizantskog
kastruma>> na Brionima), od I do VI stoljeéa dolazi do gradjevinskih modifìkacija
i uoèava se pojava da se pojedini veliki i jednostavni dvorisni, skladisni i
obrtnièki prostori pregadjuju u manje stambene prostorije, uvodeéi u neke tokom
IV stoljeéa i sistem zagrijavanja (Cervar-Porat). N a podruèju rimske vile na
Sorni, na njenom najvisem i najluksuznijem dijelu, izgradjeno je veliko pravokutno
skladiste (horreum) pojaèano lezenama, koje je prekrilo mozaike I i II
stoljeéa. Samo nalaziste Soma, u kontekstu problema o odumiranju i transformaciji
rimskih ladanjskih gradjevina, zavredjuje posebnu paznju radi nalaza
ostataka crkve sv. Petra, trobrodne bazilike s apsidom, izgradjene adaptacijom
luksuznog triklinija rimske vile iz II stoljeéa.
Tzv. «bizantski kastrum» na Brionimaje klasièan primjer prouèavanja kontinuiteta
rimskih vila sve do razdoblja bizantske. vladavine u Istri .. N a rimskoj
vili i uljari iz I i II stoljeéa izgradjeno je naselje zbijenog tipa s nizom malih pregradnji
i nastambi u kojima su postojala pojedinaèna ognjista kao ona u Cervar
Portu. Medjutim, unutar tog naselja, kao i u Cervaru i dalje se posveéivala paznja
proizvodnji ulja i vina, koja je bila osnovna gospodarska grana istarskog
poluotoka.
Luksuzna vila na poluotoku Iìula kod Medulina, povezana s ubojstvom Krispa,
sina Konstantina Velikoga, nesumnjivo ukazuje na kontinuitet naseljenosti
poluotoka od I do VI stoljeéa. Naime, postojeée rusevine gradjevnog kompleksa
pokazuju niz manjih prostorija orijentiranih prema moru i izgradjenih na
podnozju padine koja prati konfiguraciju poluotoka. Radi se o naselju zbijenog
tipa, sliènog onome na Brionima, kojeje vjerojatno izgradjeno na prostranoj i starijoj rimskoj vili na sto ukazuje natpis puljskog kolona i drugi arheoloski nalazi.
Proucavanje kontinuiteta upotrebe prostora za obradu maslina i grozdja je
upravo i najsignifikativniji primjer potvrde zivota i kontinuiteta ekonomike u
Istri. Sama sukcesivna promjena tipologije prda i baza za prde, recipijenata i
bazena, dozivljavajuéi sukcesivne transformacije obzirom na drustvene promjene
koje se odrazavaju u rustifikaciji oblika, nedvojbeno ukazuju na neprekidno
koristenje istih lokaliteta i istih prostora u vremenskom rasponu od I do VI stoljeéa.
Pojavom krséanstva u Istri, vile i novi stambeni kompleksi tek uV stoljeéu
dobivaju samostalne sakralne objekte, kao sto je to slucaj na Sorni, na Brionima
i vjerojatno u Medulinu. Prije V stoljeéa krséanstvo se stovalo u sklopu same vile.
Premda su avaro-slavenski napadi (599-61l.g.) u Istru unijeli nemir medju
stanovnistvom i devastirali postojeéa naselja uz more kao sto je Vrsar, te rimske
gospodarske komplekse u naselja dublje u kopnu (npr. Nezakcij), oni ne mogu
biti jedinim uzrokom postupnog mijenjanja novih prostornih graditeljskih
oblika. Novi drustveni odnosi, kao Sto su odumiranje anticke latifundije inastajanje
novih kolonatskih odnosa u poljoprivredi, uzrokovali su nastajanje novih
gradjevinskih kompleksa zbijenog i rusticnog tipa, a napustanje prostranih klasicnih
vila rustika koje vise nisu odgovarale, bilo u cjelini ili samo djelomicno,
novoj drustvenoj stvarnosti.

Ključne riječi

Hrčak ID:

243049

URI

https://hrcak.srce.hr/243049

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 188 *