Izvorni znanstveni članak

Radmila Matejčić

Sažetak

Ovaj prikaz osnovnih znacajki arhitekture XVII i XVIII stoljeéa u
Istri autorica ogranicava na podrucje Istre u sklopu SR Hrvatske.
U prvom djelu rada obraéa se paznja profanoj arhitekturi. U prvoj
fazi razvoja, na prijelazu iz manirizma u barok, dakle u prvoj polovici
XVII st., domaéi i pridosli arhitekti iz Veneta i Furlanije puckim su
tendencijama ustvari adaptirali govor venetsko-provincijalne arhitekture.
PobliZe se govori o palacama, urbanistickom izgledu i javnoj arhitekturi
(gradska vrata, loze, cisterne, stupovi, protomi itd.) istarskih
gradiéa. U razmatranju profane arhitekture u Istri treba u drugoj fazi
njenog razvoja naglasiti nove dotoke iz srednjoevropskog kulturnog
kruga. Odatle, od druge polovice XVIII st. struji «mittelevropejski»
barok, posebno preko «Terezijanskog», a kasnije «Jozefinijanskog» Trsta.
Jedino je ladanjska arhitektura (feudalni kasteli, stancije) poprimila
regionalne osobitosti.
Nakon kraée analize povijesno-geografskih i katolicko-ideoloskih
pretpostavki, koje su pratile cvat sakralne arhitekture XVII i XVIII st.
u Istri, autorica zadriava se na nekim odredenim elementima te arhitekture,
kao sto su rekonstrukcija i gradnja crkava, obnova samostana
i manjih crkava. U sakralnoj arhitekturi je na tlu venecijanskog dominija
neposredan uticaj iz Venecije i Veneta, a na tlu Grofovije dotok
baroka je jaci iz predalpskog zaleda. Druga faza razvoja sakralne arhitekture
u Istri zapocinje na osvitu XVIII stoljeéa i traje do njegovog
konca. Po obimu se i po intenzitetu gradnje poklapa s profanom arhitekturom.
Narocita paznja posveéena je barokizaciji zvonika puljske
katedrale, crkvama Sv. Eufemje u Rovinju i Sv. Blaza u Vodnjanu,
«primorskoj skupini» crkava (Umag, Porec, Buzet, Groznjan, Buje,
Zavrsje) i baroknom zahvatu u crkvi Sv. Petra i Pavia u sklopu svog
samostana u Sv. Petru u Sumi.
Arhitektura XVII i XVIII st. u Istri ima znacajke baroka prihvaéenog
s razlicitim intenzitetom, oslonj ena je na vjecno zivi klasicizam
i jadransku arhitekturnu tradiciju ovisno od gospodarskih prilika i
dominalne vlasti.

Ključne riječi

Hrčak ID:

243177

URI

https://hrcak.srce.hr/243177

Datum izdavanja:

12.12.1980.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 666 *