Atti, Vol. VIII No. 1, 1978.
Izvorni znanstveni članak
Ita Cherin
Sažetak
To je kronika dozivljaja rovinjskog stanovnistva koje je habzburska
vlast prisilila da napusti svoje kuée kad je Italija navijestila rat
(24.V 1915).
Najveéi dio Rovinjaca bio je poslan u logor Wagna, o kojemu sam
govorila u jednom od mojih prethodnih radova, i u Pottendorf-Landegg
blizu Beca. Ova dva rada u biti su veoma slicna jer patnja im je zajednicka,
razlikuju se po razlicitim osobnim dozivljajima: dakle upotpunjuju
se.
zalosna povijest zapocela je totalnim iseljenjem rovinjskog stanovnisva,
onim dugim i zamornim putovanjem dane i dane, natrpanog u
teretnim vagonima, sistematiziranog u barakama logora koji, makar se smatrao jednim od boljih, bio je daleko od· toga da pruzi koliko moze
dati vlastita kuéa, kolikogod skromna ona bila.
Preko dvije godine ostadose u onom logoru, ziveéi u promiskuitetu,
podmirujuéi, kako je tko znao i mogao, potrebe za uzdrzavanje, a ono
je danomice postajalo teze kako su postepeno ratne prilike za Nijemce
postajale katastrofalne. I u tom snalazenju, svim sredstvima i na sve
nacine, pa i najnezamislivije, ima neka nota humora uslijed cega pricanje
protagonista postaje skoro zabavno.
Bilo je 650 mrtvih u onom logoru od priblzno 6000 pucanstva. Tko je
platio za onaj zivot pun nevolja nego starei koji se nisu nikad mogli
pomiriti s brutalnim odvajanjem, i nezastiéena djeca od stalnog sirenja
zaraznih bolesti. Nije pretjerano ustvrditi da se Citava jedna generacija
nalazi pokopana u austro-ugarskoj zemlji. To je nepravedna cijena sto
ju je stanovnistvo Istre, Furlanije i Trentina platilo ratu koji nisu
osjeéali.
Niti povratak svojim kuéama izmedu 1917 - 1918. nije bio manje
mucan od boravka u logoru. Ocekivale su ih druge jos veée poteskoée:
glad prije, spanjola kasnije (spanjolka), koje je dovrsila ratno djelo,
istrijebivsi tisuée osoba. Tako se tragicno zakljuCila odiseja istarskog
naroda.
Ključne riječi
Hrčak ID:
243285
URI
Datum izdavanja:
10.11.1978.
Posjeta: 1.072 *