Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31192/np.18.3.15
Važnost pripovijedanja. Kako stvoriti kulturnu baštinu koja traje?
Mirna Karzen
orcid.org/0000-0002-4567-1735
; Social Innovation Lab, Zagreb, Hrvatska
Damir Demonja
orcid.org/0000-0002-4186-5137
; Institut za razvoj i međunarodne odnose, IRMO, Odjel za međunarodne gospodarske i političke odnose, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Dobro ispričana priča oduvijek je bila temelj dobrog marketinga i poslovanja, odnosno »prodaje«, proizvoda i odredišta. Suočeni s povećanjem konkurentnosti i sve zahtjevnijim posjetiteljima koji traže turizam aktivne naravi i integrirane sadržaje, turistički djelatnici suočavaju se s izazovima oblikovanja inovativnih turističkih sadržaja koji će, prije svega, »ispričati priču« i stvoriti cjelovito, višeosjetilno iskustvo. Glavnina ovog holističkog pristupa razvoju destinacije jest ponajprije činjenica da je zajednica uključena u sve aspekte razvoja. Nakon što se lokacija uskladi s potrebama turista, ona postaje destinacija. Uključivanje posjetitelja u život destinacije smanjuje negativan utjecaj koji turizam može imati i stvara održivost.
Kako taj proces funkcionira u slučaju prirodnih katastrofa ili pandemijskih kriza? Kako pripovijedanje može postati važno sredstvo povezivanja ljudi i stvaranja kulturne baštine koja traje, koja je s nama i tijekom katastrofa? Koji su alati za upravljanje rizikom od katastrofa, posebno kada je riječ o kulturnoj baštini? Temeljno je pitanje i kako društvene inovacije i sudjelovanje u upravljanju mogu pridonijeti otpornijem i uključujućem kulturnom nasljeđu i kako se takvi pristupi mogu poboljšati i primijeniti u Europi.
Ovaj rad tumači važnost pripovijedanja u kontekstu pandemijskih kriza, kao što je COVID-19, ali i drugih prirodnih katastrofa, poput potresa ili poplava koje su zbog klimatskih promjena i utjecaja čovjeka češće nego ikad prije. Na temelju rezultata istraživanja i primjera dobre prakse (hrvatske i europske), ovaj rad identificira osnovne korake i alate koji mogu pomoći privatnim i javnim dionicima u stvaranju kvalitetnih proizvoda i sadržaja. Korištenjem primjera studija slučaja također se pokazuje da bi inovativni pristupi i sudjelovanje u upravljanju mogli pridonijeti baštini koja traje, koja je s nama u vremenima kriza, i turističkim destinacijama kakve se žele osmisliti.
Ključne riječi
integrirani turizam; interpretacija; kulturna baština; pripovijedanje; trajanje; upravljanje rizikom od katastrofa
Hrčak ID:
246474
URI
Datum izdavanja:
23.11.2020.
Posjeta: 4.013 *