Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.2478/aiht-2020-71-3427

Rezultati biomonitoringa radnika profesionalno izloženih olovu u industriji izrade baterija i keramičkih pločica ...

Vilena Kašuba ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Mutagenesis Unit, Zagreb, Croatia
Mirta Milić ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Mutagenesis Unit, Zagreb, Croatia
Davor Želježić ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Mutagenesis Unit, Zagreb, Croatia
Marin Mladinić ; LEO Pharma, Ballerup, Denmark
Alica Pizent ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Analytical Toxicology and Mineral Metabolism Unit, Zagreb, Croatia
Zorana Kljaković-Gašpić ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Analytical Toxicology and Mineral Metabolism Unit, Zagreb, Croatia
Melita Balija ; Croatian Institute for Transfusion Medicine, Zagreb, Croatia
Irena Jukić ; Croatian Institute for Transfusion Medicine, Zagreb, Croatia

Sažetak

Profesionalna izloženost u industriji olova štetno utječe na zdravlje radnika. Ovo je istraživanje provedeno na 50 radnika izloženih olovu te 48 ispitanika kontrolne skupine primjenom testova za procjenu genomske nestabilnosti u limfocitima periferne krvi. Razine primarnoga oštećenja DNA procijenjene su alkalnim komet-testom, a citogenetičke abnormalnosti utvrđene su citohalazin blokiranim mikronukleus-testom (CBMN). Na podskupini od 20 izloženih i 16 kontrolnih ispitanika dodatno je proveden mikronukleus-test u kombinaciji s fluorescencijskom in situ hibridizacijom (MN-FISH). Primjenom pancentromernih sonda istražili smo učestalost mikronukleusa pozitivnih na centromere, nuklearnih pupova I nukleoplazmatskih mostova. Razine olova u krvi (B-Pb) izmjerene su atomskom apsorpcijskom spektrometrijom. Kako bismo utvrdili kumulativne učinke profesionalne izloženosti, izmjerili smo koncentracije eritrocitnoga protoporfirina (EP) i aktivnost dehidrataze delta-aminolevulinske kiseline (ALAD) u krvi. Također smo procijenili utjecaj serumskoga folata (S-folata) i vitamina B12 (S-B12) na stabilnost genoma. U usporedbi s podudarnim kontrolama, profesionalno izloženi radnici imali su značajno višu razinu B-Pb (298,36±162,07 vs. 41,58±23,02), učestalost MN-a (18,71±11,06 vs. 8,98±7,50), mikronukleusa pozitivnih na centromere (C+ MN) (8,15±1,8 vs. 3,69±0,47) i mikronukleusa negativnih na centromere (C- MN) (14,55±1,80 vs. 4,56±0,89). Izložene radnice imale su značajno veći intenzitet (TI) i duljinu (TL) repa u komettestu od ženskih kontrola. Nadalje, u radnika je utvrđena pozitivna korelacija između učestalosti jezgrinih pupova i MN-a s dobi, između MN-a i godina izloženosti te između TI-ja i aktivnosti ALAD-a i razina S-B12. Negativna korelacija utvrđena je između TI-ja i B-Pb. Dobiveni rezultati upućuju na to da profesionalna izloženost olovu predstavlja značajan genotoksični rizik, što zahtijeva razvoj učinkovitijih programa zaštite na radu, uključujući povremeno praćenje B-Pb i genetičkih markera.

Ključne riječi

genetički markeri; ljudski limfociti; MN-FISH; olovo u krvi; oštećenja genoma

Hrčak ID:

248049

URI

https://hrcak.srce.hr/248049

Datum izdavanja:

23.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 982 *