Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

https://doi.org/10.2478/aiht-2020-71-3421

Stres povezan s poslom u specijalista medicine rada u Hrvatskoj – pilot-istraživanje

Azra Huršidić Radulović ; Occupational Medicine Practice, Zagreb, Croatia
Ana Marija Varošanec ; Health Centre Zaprešić, Zaprešić, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 293 Kb

str. 375-379

preuzimanja: 368

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 293 Kb

str. 380-380

preuzimanja: 288

citiraj


Sažetak

Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti psihosocijalne rizike na radnome mjestu u skupini 70 specijalista medicine rada koji su anketirani upitnikom, osmišljenim 2016. godine u Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Rezultat od prosječnih 119,7 bodova (±28,9; raspon: 38 – 175) od maksimalnih 275 bodova upućuje na srednju razinu stresa. U osamnaest ispitanika zabilježena je visoka razina stresa (>135 bodova). Najistaknutiji i jedini stresor koji je zabilježen u slučajevima visokoga stresa bio je pritisak na poslu, osobito administrativni poslovi te istovremeno obavljanje više poslova. Nakon što su ispitanici podijeljeni u tri skupine prema vrsti organizacije u kojoj su zaposleni, dobiveni rezultati pokazali su da specijalisti medicine rada zaposleni u javnim ustanovama imaju najvišu razinu stresa (u prosjeku 143 boda). Oni su navodili golem pritisak na poslu, preveliko radno opterećenje i lošu komunikaciju s poslodavcima, uz nedostatak potpore nadređenih. Specijalisti medicine rada zaposleni u medicinskim centrima i privatnim poliklinikama također su izloženi povećanom pritisku na poslu. Zaposlenici privatnih ustanova nisu istaknuli probleme u odnosu s nadređenima, a specijalisti zaposleni u medicinskim centrima navode premalo radno opterećenje i zapreke u napredovanju na poslu. Razlike u odnosu s nadređenima te neslaganja i konflikti na poslu odraz su različite organizacije rada, što je potvrđeno dodatnom analizom podataka po podskupinama. Rezultati ovoga pilot-istraživanja mogli bi koristiti specijalistima medicine rada koji su uključeni u obrazovne programe u ulogama ispitivača i edukatora. Ujedno, oni upućuju na potrebu za poboljšanjem upitnika i nastavkom istraživanja koja bi mogla dati bolji uvid o ulozi različitih stresora na učinkovitost i zadovoljstvo na poslu u specijalista medicine rada.

Ključne riječi

liječnici; psihosocijalni rizici; stres povezan s poslom; upitnik

Hrčak ID:

248058

URI

https://hrcak.srce.hr/248058

Datum izdavanja:

23.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.595 *