Prethodno priopćenje

BIOETIČKA PERSPEKTIVA SLOBODNE BORBE

Antonio Kovačević ; Udruga za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi „Mala filozofija“ – Zadar

Sažetak

Kada promatramo sport u kontekstu (bio)etike, često smo usmjereni na
pitanja poput fair playa, vrlina u sportu, rodnih pitanja ili rasizma. Međutim,
rijetko postavljamo pitanje bioetičke opravdanosti sporta per se. Slobodna borba
(eng. ultimate fight ili mixed martial arts; MMA) u posljednjih 15-ak godina
doživljava procvat, svojom dinamikom i kombiniranjem elemenata različitih
tradicionalnijih borilačkih vještina i sportova polako preuzimajući primat
popularnosti od to tada najpopularnijeg borilačkog sporta – „plemenite vještine“
boksa. Pitanja koja se nameću u trokutu slobodne borbe, sporta i bioetike su
raznovrsna. Može li se bioetički opravdati, u svrhu zabave i sporta, svjesno
ozljeđivanje druge osobe? Koliko je opravdano da sami sebe svjesno izlažemo
riziku od ozljede? Što je s ostalim neizravnim sudionicima ovoga sporta poput
organizatora, promotora, navijača, osoba koje na neki način imaju koristi (bilo
materijalne bilo nematerijalne) iako nisu izravno uključene u borbu? Na ova je
pitanja, osobito na aspekt prava ozljeđivanja i samo-ozljeđivanja, jednostavno
odgovoriti koliko i na pitanje imamo li moralno pravo oduzeti vlastiti život.
Ipak u ovome ćemo se članku najviše pozabaviti pitanjem općeg opravdanja
slobodne borbe kao legitimnog bioetičkog problema. Ponudit ćemo primjer
jedne perspektive, te pokazati kako sama ideja iza sporta se može promatrati
kao legitiman problem, istraživanjem definicija nasilja, štete, i, u konačnici,
filozofskih pojmova dužnosti i dostojanstva, uz pomoć rada Immanuela Kanta.

Ključne riječi

bioetika sporta; slobodna borba; MMA; dužnost; Immanuel Kant

Hrčak ID:

249708

URI

https://hrcak.srce.hr/249708

Datum izdavanja:

6.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.561 *