Izvorni znanstveni članak
Koje su glavne zadaće obrazovanja?
Silvia Rogošić
; University of Zagreb, Faculty of Teacher Education, Department of Philosophy and Sociology, Zagreb, Croatia
Ana Maskalan
; Institute for Social Research in Zagreb, Zagreb, Croatia
Aleta Jurki
; Kindergarten Savica, Zagreb, Croatia
Sažetak
Položaj obrazovanja u društvu nije neovisan o mišljenju javnosti o tome što obrazovanje
treba pružiti pojedincu i društvenoj zajednici.1 Naime, uz humanistički cilj obrazovanja koji
podrazumijeva svestrani (cjeloviti, harmonijski) ili samoostvarujući razvoj osobe2 često se
naglašava društvena, politička i ekonomska svrha obrazovanja. Tako obrazovanje, primjerice,
ima važnu ulogu u osiguravanju gospodarskog i društvenog napretka i poboljšanju raspodjele
dohotka.3 Osim toga, obrazovni se sustav promatra i kao agent društva kojemu je jedna od
glavnih uloga prenošenje normi i vrijednosti koje pridonose očuvanju stabilnog političkog
sustava.4 Iako relevantna literatura obiluje teorijskim radovima u kojima se spomenuti
pristupi detaljno analiziraju, uočava se nedostatak empirijskih istraživanja o tome kako
pojedinci percipiraju važnost pojedinih zadaća obrazovanja te koji čimbenici određuju njihova
stajališta. Posebno je važno ispitati mišljenje odgojitelja i nastavnika o glavnim zadaćama
obrazovanja jer oni utječu i na oblikovanje obrazovnih politika i pedagoških praksi. Stoga je
provedeno kvantitativno istraživanje na uzorku odgojiteljica u Gradu Zagrebu (N = 481). Cilj
je ustanoviti čemu odgojiteljice daju prednost kada je riječ o interesima koje obrazovanje treba
zadovoljiti te pružiti empirijske uvide o povezanosti određenih obilježja ispitanika (starost,
mjesto odrastanja i religijska opredijeljenost) i njihove percepcije o svrsi obrazovanja. Nalazi
pokazuju da se najveći dio ispitanica slaže da obrazovanje prvenstveno treba služiti razvoju
neovisnog i slobodnog pojedinca. Osim spomenute svrhe obrazovanja, ispitanicama je važno
i ostvarenje drugih ciljeva kroz obrazovanje (npr. osiguranje stabilne i zdrave obitelji), dok
zadovoljenje ekonomskih i političkih interesa (kao što su interesi kapitala i interesi integrirane
Europe) smatraju manje važnim zadaćama obrazovanja. Rezultati ANOVA testa pokazuju
da ispitanice podrijetlom iz manjih sredina u većoj mjeri smatraju da bi obrazovanje trebalo
služiti razvoju ljudskih resursa lokalne zajednice i interesima tržišta rada, nereligiozne i
neopredijeljene ispitanice u odnosu na religiozne nešto više ističu ulogu obrazovanja u razvoju
neovisnog i slobodnog pojedinca te u emancipaciji osoba koje pripadaju diskriminiranim
društvenim skupinama, dok starije ispitanice u većoj mjeri od mlađih smatraju da bi
obrazovanja trebalo prvenstveno služiti interesima kapitala.
Ključne riječi
Hrčak ID:
251618
URI
Datum izdavanja:
24.12.2020.
Posjeta: 983 *