Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.2478/aiht-2021-72-3492
Usporedba kemijskih i bioloških značajki propolisa pčelinje pasmine Apis mellifera caucasica iz turskih provincija Ardahana i Erzuruma
Mehmet Arslan
; Ardahan University Faculty of Health Sciences, Department of Health Management, Ardahan, Turkey
Yusuf Sevgiler
orcid.org/0000-0002-4373-2389
; Adıyaman University Faculty of Science and Letters, Department of Biology, Adıyaman, Turkey
Celal Güven
; Niğde Ömer Halisdemir University Faculty of Medicine, Department of Biophysics, Niğde, Turkey
Zehra Tuğba Murathan
; Malatya Turgut Özal University, Battalgazi Vocational School, Battalgazi, Turkey
Nurcan Erbil
; Ardahan University Faculty of Health Sciences, Department of Nursing, Ardahan, Turkey
Deniz Yıldırım
; Çukurova University Faculty of Ceyhan Engineering, Department of Chemical Engineering, Ceyhan, Turkey
Mehmet Büyükleyla
; Ardahan University, Ardahan Vocational School of Health Services, Ardahan, Turkey
Şakire Karadaş
; Kahramanmaraş Sütçü İmam University Faculty of Science and Letters, Department of Biology, Kahramanmaraş, Turkey
Rima Çelik
; Kilis 7 Aralık University Faculty of Science and Letters, Department of Molecular Biology and Genetics, Kilis, Turkey
Eyyüp Rencüzoğulları
; Adıyaman University Faculty of Science and Letters, Department of Biology, Adıyaman, Turkey
Sažetak
Cilj je ovoga istraživanja bio usporediti biološku aktivnost etanolnih ekstrakata propolisa pčelinje pasmine Apis mellifera caucasica iz dviju turskih provincija: Ardahana i Erzuruma. Testirana su njihova antioksidacijska, anticitotoksična, antikancerogena, antibakterijska i antifungalna svojstva. Uzorci iz tih dviju provincija razlikovali su se u mineralnom i organskom sastavu koji je odražavao njihovo zemljopisno podrijetlo. Test redukcije željeza/antioksidacijske snage (engl. ferric reducing antioxidant power, krat. FRAP) otkrio je superiornost ardahanskoga propolisa nad erzurumskim, no bez obzira na podrijetlo i prisutnost mitomicina C u mediju, oba su propolisa povećala vijabilnost ljudskih perifernih limfocita, a učinak je ovisio o koncentraciji i trajanju. Propolis iz Erzuruma iskazao je najveću antikancerogenu aktivnost u koncentracijama od 62,5 i 125 μg/mL, no ona se smanjila s višim koncentracijama. Oba su propolisa također iskazala antibakterijsku aktivnost sličnu ampicilinskoj i penicilinskoj kontroli, osim kad se radilo o bakteriji Pseudomonas aeruginosa. Međutim, oba su zakazala protiv plijesni Candida albicans i Yarrowia lipolytica. Može se zaključiti da uzorci propolisa iz obiju provincija pružaju obećavajuće biološke aktivnosti, no u daljnja istraživanja, koja se trebaju usmjeriti na traženje optimalnih koncentracija za postizanje željenog učinka, treba uključiti i nekrotični put u mehanizmu djelovanja kako bi se stekao bolji uvid u njihovo antikancerogeno djelovanje.
Ključne riječi
antikancerogeno djelovanje; antimikrobno djelovanje; biološka aktivnost; minerali; mitomicin C; organski sastav
Hrčak ID:
253767
URI
Datum izdavanja:
16.3.2021.
Posjeta: 1.116 *