Quaderni, Vol. XXIII No. 1, 2012.
Izvorni znanstveni članak
SOCIJALIZAM I NACIONALIZAM U JULIJSKOJ KRAJINI (1896- 1945)
William Klinger
; Centro di ricerche storiche – Rovigno
Sažetak
Radni~ki pokret Ju‘nih Slavena u Austrijskom Primorju se
do Prvog svjetskog rata dostigao u organizacionom i politi~kom
pogledu organizacije Talijana. Talijanske radni~ke organizacije su
ideolo{ki internacionalisti~ke a organizaciono ujedno i izolirane jer
je njihovo djelovanje ograni~eno na gradove (Trst, Pula pa i Rijeka
koja je pripojena Ma|arskoj) gdje Talijani jo{ uvijek imaju premo}.
Be~ka socijalisti~ka centrala podr‘ava internacionalizam i reformisti~
ki svjetonazor kod Talijana radi spre~avanja {irenja talijanskog
iredentizma kod radnih slojeva koje smatra podlo‘nima radikalizmu i
anarhiji. Istovremeno Be~ vidi u slovenskom i ju‘noslavenskom
nacionalizmu faktor integracije Monarhije koji je vezivao te narode
za habsbur{ku dr‘avnu tvorevinu u razdoblju dru{tvene i politi~ke
modernizacije, koja pritom pretpostavlja emancipaciju {irokih radnih
slojeva. Nakon Prvog svjetskog rata otpor Slovenaca i Hrvata (npr.
Teroristi~ka organizacija TIGR) podr‘ava i Kominterna jer u njoj
vidi mogu}i faktor prevrata fa{isti~ke Italije. Zbog toga talijanska
Komunisti~ka Partija (KPI) postepeno prihva}a nacionalne zahtjeve
Slovenaca i Hrvata za promjenu granice u Julijskoj Krajini. Fa{isti~ki
organi represije efikasno progone talijanske komuniste zbog ~ega }e
oni u Julijskoj Krajini do 1939 gotovo prestati s organiziranim radom.
Jugoslavenska premo} u {irem regionu raste nakon {to je 1939
Kominterna povjerila Titu obnovu organizacije KPI u samoj Italiji.
Rukovodstvo nad antifa{isti~kim ustankom u Julijskoj Krajini i Istri
KPJ nije ustupala talijanskim organizacijama kojima je na taj na~in
onemogu}eno svako samostalno djelovanje i to u ratnim uvjetima.
Naposljetku posljednje poku{aje samostalnog djelovanja talijanske
strane osujetiti }e Nijemci nakon okupacije ~itavog Jadranskog
Primorja koja je uslijedila nakon kapitulacije Italije.
Ključne riječi
Hrčak ID:
254210
URI
Datum izdavanja:
14.12.2012.
Posjeta: 777 *