Quaderni, Vol. XX No. 1, 2009.
Izvorni znanstveni članak
ARHEOLOŠKI MUZEJ ISTRE U PULI - 60. godina djelovanja u Hrvatskoj (1947. -2007.)
Vesna Girardi Jurkić
; Centro internazionale per le ricerche archeologiche Brioni - Medolino, Pola
Kristina Džin
; Museo archeologico dell'lstria, Pola
Sažetak
Poceci muzejske djelatnosti u Puli, tj. sakupljanje starina stari su
gotovo dva stoljeéa, kada je francuski marsal Marmont prvi inicirao
osnutak muzejske zbirke rimskih kamenih spomenika u Augustovom
hramu. Nakon osnivanja 1 884. u Porecu drustva Società istriana di
archeologia e storia Patria i brojnih arheoloskih nalaza iskopanih od
1 900. u Nezakciju, na preporuku Giunta provinciale d'Istria Gradsko
vijeée Pule (Consiglio municipale) donijelo je odluku 1 902. o
osnivanju Muzeja starina (Museo d'antichità), kojem je prvim
ravnateljem nakon preimenovanja u Gradski muzej (Museo Civico
della Città di Pala ) bio imenovan Bernardo Schiavuzzi. G. 192 1 .
utemeljuje se Kraljevski arheoloski muzej (R. Museo Archeologico),
koji se nakon adaptacije 1 928. i 1 929. smjesta u zgradu njemacke
gimnazije. Zaslugom Brune Forlati Tamaro 1 930. otvorene su
izlozbene dvorane muzeja, a od 1 935. do 1 947. godine ravnateljem
muzeja bio je Mario Mirabella Roberti.
Nakon drugog svjetskog rata po nalogu Ministarstva prosvjete
NR Hrvatske od 1 1 . studenoga 1 947. u Pulu dolazi Boris Baéié,
koji preuzima ravnateljstvo muzeja pod nazivom Arheoloski muzej
Istre. Zaposlenjem novih strucnjaka, Branka Marusiéa ( 1 948.),
Stefana Mlakara ( 1 949.) i Josipa Mladina ( 1 956.) postupno su
stvoreni uvjeti za muzejski rad, tako da je 1 949. otvorena prva stalna
postava muzeja, a provode se arheoloska rekognosciranja
iskopavanja sirom Istre.
Sporazumom o reguliranju restitucije kulturnih dobara potpisanim
izmedu Italije i Jugoslavije u Rimu ( 1961.) muzeju su vraéeni
arheoloski predmeti iskopani u Nezakciju i lstri izmedu dva svjetska
rata. G. 1 968. muzej je zaposlio muzejskog pedagoga (V. Girardi
Jurkié), koji razvija muzejsko-pedagosku i vodicku sluzbu. Zalaganjem
muzejskih djelatnika, u suvremeno uredenim izlozbenim dvoranama
prvog kata muzeja otvorena je prapovijesna izlozba ( 1 970.), a na
drugom katu moderno koncipirana anticka, kasnoanticka i srednjovjekovna
izlozba ( 1 973.). Svjesna cinjenice da tadasnja kulturna politika nuzno proizlazi
iz specificnosti drustvenog uredenja, nova ravnateljica Vesna Girardi
Jurkié ( 1 979.) koristeéi inozemna i domaéa iskustva, spoznala je da
arheoloska muzejska djelatnost u Pulì, treba i mora naéi novije
oblike sustavnog djelovanja. U tom kontekstu, kako bi muzej postao
mjesto dinamicnosti i mjesto realizacije dijela kulturne politike od
1 980. do 1 990. pripremaju se i realiziraju tematske muzejske izlozbe
u Pulì s gostovanjem u Hrvatskoj i jugoslavenskim republikama.
Nakon odlaska ravnateljice Arheoloskog muzeja lstre Vesne
Girardi Jurkié na novu duznost u Ministarstvo kulture, prosvjete u
sporta Republike Hrvatske, ravnateljima su bili imenovani Robert
Matijasié ( 1 99 1 .- 1 994.) i Kristina Mihovilié ( 1 995.-1 996.). Odlukom
Ministarstva kulture, prosvjete i sporta Republike Hrvatske Arheoloski
muzej lstre, kao muzejska i kulturna ustanova izuzetnog znacaja
dobio je status ddavnog nacionalnog muzeja ( 1 994.).
U razdoblju ravnateljstva Zeljka Ujciéa ( 1 996. - 2002.) i ponovno
Kristine Mihovilié (2002.-2006.), paznja je bila posveéena konzervatorskim
radovima i suradnji s Zavicajnim muzejom Rovinja i Freie
Universitiit Berlin, Seminar fiir Ur-und Fri.igeschichte, te sustavnom
iskapanju, istrazivanju, konzerviranju i prezentiranju gradine Monkodonja.
G. 2002. svecano je obiljdena 1 00. obljetnica Arheoloskog
muzeja Istre kao specijalizirane muzejske ustanove a za uspjesan
rad na gradini Monkodonja dobivena je plaketa i nagrada «Europa
Nostra».
Sestdesetogodisnje djelovanje Arheoloskog muzeja lstre u
muzeoloskom, znanstvenom i strucnom, kulturno-pedagoskom, prosvjetiteljskom
i nakladnickom znacenju, pregnuéem djelatnika svakako
je ostavilo trajan trag na istarskom poluotoku. Prigodne ocjene
vrednovanja cesto su varljive, ali generacijskim odmacima uoCiti ée
se znacaj pojedinih razdoblja i trajnost nastojanja i rezultata rada
ljudskog potencijala. Arheoloski muzej Istre s prikupljenim nijemim
materijalnim i umnim svjedocima opstojnosti na istarskom tlu kroz
vise tisuéa godina, svakako je riznica svjedocanstva ljudskog roda
koja zasluzuje paznju i brigu buduéih generacija, koje u proslosti
nalaze korijene svoje buduénosti. Muzejska grada nije nijemi svjedok
proslosti, veé «glasnogovornik» proslih vremena izuzetno znacajan za
buduénosti.
Ključne riječi
Hrčak ID:
254285
URI
Datum izdavanja:
19.3.2010.
Posjeta: 1.100 *