Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2020.59.04.15

Liječenje prijeloma bedrene kosti kod djece u Gradu Zagrebu

Anko Antabak ; Zagreb University Hospital Centre, Department of Surgery, Division of Pediatric Surgery, Zagreb, Croatia
Nikolina Boršćak ; University of Zagreb, School of Medicine, Zagreb, Croatia
Marija Čagalj ; University of Zagreb, School of Medicine, Zagreb, Croatia
Renato Ivelj ; Zagreb Children’s Hospital, Department of Surgery, Division of Traumatology, Zagreb, Croati
Igor Bumči ; Zagreb Children’s Hospital, Department of Surgery, Division of Traumatology, Zagreb, Croatia
Dino Papeš ; Zagreb University Hospital Centre, Department of Surgery, Division of Pediatric Surgery, Zagreb, Croatia
Stanko Ćavar ; Zagreb University Hospital Centre, Department of Surgery, Division of Pediatric Surgery, Zagreb, Croatia
Marko Bogović ; Zagreb University Hospital Centre, Department of Surgery, Division of Pediatric Surgery, Zagreb, Croatia
Krešimir Bulić ; Zagreb University Hospital Centre, Department of Surgery, Division of Pediatric Surgery, Zagreb, Croatia
Tomislav Luetić ; Zagreb University Hospital Centre, Department of Surgery, Division of Pediatric Surgery, Zagreb, Croatia

Sažetak

Prijelomi bedrene kosti u djece mogu se liječiti operativno ili konzervativno. Više čimbenika utječe na izbor najbolje
metode liječenja ovisno o vrsti prijeloma. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi učestalost prijeloma bedrene kosti u djece na
području Grada Zagreba i Zagrebačke županije i raspodjelu učestalosti prema mjestu nastanka, dobi djeteta te vrsti, načinu
nastanka i načinu liječenja prijeloma. Istraživanje je uključilo 103 djece u dobi do 18 godina liječene zbog prijeloma bedrene
kosti u Kliničkom bolničkom centru Zagreb i Klinici za dječje bolesti Zagreb. Podaci za ovu retrospektivnu analizu su prikupljeni
iz navedenih ustanova za razdoblje od 2010. do 2015. godine. Uzroci nastanka prijeloma su šifrirani prema Međunarodnoj
klasifikaciji bolesti. Kirurško liječenje je bilo potrebno u 55% bolesnika, što nije u skladu s podacima iz prethodnih
analiza. Najveća učestalost prijeloma bedrene kosti bila je u dobnoj skupini od 0 do 4 godine, koja čini 49,1% svih bolesnika.
U toj skupini su prijelomi najčešće nastali prilikom pada i većinom su liječeni konzervativno. U svim ostalim dobnim skupinama
prevladavalo je operativno liječenje. Najčešće primijenjeni konzervativni način liječenja je bila kokso-femoralna imobilizacija,
a najčešći operativni način stabilna elastična osteosinteza titanskim čavlima. Način liječenja je ovisio o dobi, vrsti i
složenosti prijeloma, pomaku ulomaka i udruženim ozljedama. Uzrok nastanka prijeloma je također bio važan čimbenik u
odabiru načina liječenja. Konzervativno liječenje je većinom primijenjeno kod prijeloma koji su nastali padom (u 64,7%
prijeloma nastalih padom), a operativno liječenje većinom kod prijeloma nastalih u prometnim nezgodama (79,4% tako
nastalih prijeloma je liječeno operativno). Opće prihvaćeno je stajalište da je konzervativno liječenje najbolje za dijete. Ipak,
u novijim radovima je povećana učestalost operativnog liječenja prijeloma bedrene kosti u djece. U našoj skupini bolesnika
liječenih u razdoblju od 2010. do 2015. godine operativno liječenje također je bilo češće nego konzervativno. Primijenjena su
dva načina konzervativnog liječenja i osam načina operativnog liječenja. Tako velik broj različitih načina liječenja pokazuje
da ne postoji jedinstvena metoda za liječenje svih prijeloma. S druge strane, porast učestalosti operativnog liječenja je očito
posljedica trajnih socio-demografskih i socio-ekonomkih promjena u urbanim područjima poput Zagreba. Promjena načina
života izravno utječe na učestalost prijeloma bedrene kosti, kao i na način njihovog liječenja. Mišljenje većine je da se prijelomi
nastali u ranoj dobi uglavnom mogu liječiti konzervativno. Naše istraživanje to potvrđuje: 75% bolesnika u najmlađoj
dobnoj skupini, koji su činili većinu ozljeđenika (49,1%), liječeni su konzervativno. Operativno liječenje je prevladavalo u
drugim dobnim skupinama, a drugi autori su objavili slične rezultate. Zaključno, najmlađi bolesnici (u dobi od 0 do 4 godine)
čine gotovo polovicu (49,1%) svih bolesnika s prijelomom bedrene kosti. Najčešće mjesto prijeloma je bila dijafiza. Većina
prijeloma u razdoblju od 2010. do 2015. godine liječena je operativno, većinom u djece u dobi od 5 do 9 godina. Od osam
različitih operativnih načina liječenja, stabilna elastična osteosinteza bila je najčešća (60%). Kokso-femoralna imobilizacija ili
trakcija bile su najčešći konzervativni načini liječenja.

Ključne riječi

Bedrena kost; Prijelom; Djeca; Liječenje

Hrčak ID:

254087

URI

https://hrcak.srce.hr/254087

Datum izdavanja:

1.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.203 *