Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5673/sip.59.0.6

Svi u istom čamcu? Razlike u iskustvu zaposlenosti i rizicima tijekom prvog vala pandemije COVID-19 u Hrvatskoj

Teo Matković orcid id orcid.org/0000-0002-3538-1873 ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Hrvatska
Marko Lucić ; Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 5.688 Kb

str. 153-186

preuzimanja: 592

citiraj


Sažetak

Iskustvo rada u okolnostima prvog vala pandemije za one koji su ostali zaposleni bilo je podložno
poremećajima za većinu zaposlenih. Prema rezultatima početnog vala panel anketnog
istraživanja SOCRES projekta provedenog između 20. kolovoza i 2. listopada 2020. koji se u
radu analiziraju, šest od sedam zaposlenih doživjelo je neku od promatranih promjena vezanih
za rad uslijed pandemije (razdoblje bez rada, smanjeno radno opterećenje, obuhvaćenost potporama
za očuvanje radnih mjesta, rad od kuće, teže spajanje radnih i obiteljskih obveza, značajno
smanjena plaća). Zaposlene ispitanike kategorizirali smo u šest segmenata s obzirom na
epidemiološke restrikcije i potpore s izravnim implikacijama po tržište rada. Ispitali smo razlike
u pojavnosti disruptivnih događaja, posebno narušene ravnoteže poslovnog i privatnog života
te pada plaće i prihoda kućanstva. Osim toga, ispitali smo i razlike u percepciji tegobnosti situacije
u okolnostima pandemije, kontaktu s virusom i samoiskazu pogoršanog zdravlja. Uzeli
smo u obzir sociodemografske karakteristike (razinu obrazovanja, tip i sastav kućanstva, dob i
spol) te ulogu potpora za očuvanje radnih mjesta u objašnjenju varijacija. Među pojedinim segmentima
radnika nije utvrđeno mnogo nejednakosti u pojavnosti disruptivnih događaja osim
onih koji očito proizlaze iz mjera. Identificiran je negativan utjecaj disruptivnih događaja na
prihode, percepciju tegobnosti situacije i samoprocjenu zdravlja. Pad plaće i prihoda kućanstva
bili su najčešći za samozaposlene, a otežano usklađivanje radnih i obiteljskih obveza za zaposlene
u obrazovanju i zdravstvu. Široka primjena potpora fiksnog iznosa bliskog minimalnoj plaći
dosegla je i osokolila značajan broj radnika, ali nije uspjela kompenzirati financijske posljedice
pandemije. Nalazi o utjecaju pandemije na ravnotežu poslovnog i privatnog života upućuju na
potrebu učinkovitog organiziranja usluga obrazovanja i skrbi, otpornog na zatvaran

Ključne riječi

COVID-19; Hrvatska; zaposleni; nejednakosti na tržištu rada; promjene na radnom mjestu; prihodi; ravnoteža poslovnog i privatnog života; zdravlje

Hrčak ID:

255052

URI

https://hrcak.srce.hr/255052

Datum izdavanja:

1.4.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.748 *