Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.140.483
Posljedice i učinci COVID-19 pandemije na fiskalni sustav i oporezivanje
Nataša Žunić Kovačević
; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
Odgovor javnih politika na pandemiju COVID-a 19 u većini država svijeta imao je izravan i velik utjecaj na fiskalne sustave. Mjere koje se poduzimaju u svim javnim politikama kako bi se suzbila ili umanjila pandemija odražavaju se na fiskalnu politiku u svim njezinim segmentima, što je posebno vidljivo na rashodnim i prihodnim segmentima fiskusa jer je riječ o utjecaju na proračune, njihove prihodne i rashodne strane. Jasno, fiskalni odgovor na zdravstvenu i posljedičnu, širu gospodarsku krizu, pokazuje uspješnost ili neuspješnost financijskog upravljanja javnim sektorom. Pokazatelji krize govore o dramatičnim učincima na javne financije i fiskalni sustav u cjelini. Fiskalni sustav sa svojim mjerama istodobno je instrument borbe protiv pandemije, ali jednako je njome pogođen: javni prihodi u prva tri su mjeseca smanjeni za 15-30 posto, a istodobno su rashodi povećani za nekih 30-40 posto, u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Takav negativni učinak pojačava se rastućim deficitom te rastućim javnim dugom. Mjere koje se poduzimaju u okviru svih javnih politika kratkoročne su i podložne stalnim prilagodbama, što je i nužno s obzirom na brzomijenjajuće društveno, ekonomsko, socijalno pa i fiskalno okruženje i okolnosti. Moguće je pratiti koordinaciju u odgovorima na krizu na međunarodnoj razini, ali i europsku pa onda i nacionalnu reakciju i mjere na krizu. OECD i Europska unija pripremaju dugoročne mjere i instrumente, a na razini Unije je, uz druge instrumente, ponuđen privremeni instrument SURE. Vremenska dimenzija mjera koje se poduzimaju posebno je značajna s obzirom na brzinu promjena svih navedenih okolnosti. Visoka razina zaduženosti privatnog i javnog sektora koja se povećava u pandemiji COVID-a imat će dugoročne posljedice na fiskalni sustav u cjelini. Vrste i način donošenja odluka o svim mjerama suzbijanja pandemije te njihovi fiskalni učinci i nakon prestanka pandemijske krize mogli bi usporiti skoru, najavljenu fiskalnu decentralizaciju. Javne financije doživjet će prilagodbu, kroz primjenu klasičnih, ali i prilagođenih instrumenata te kreiranje novih instrumenata fiskalne politike za suzbijanje postojeće, ali i eventualnih budućih kriza.
Ključne riječi
fiskalni sustav; mjere javne politike; pandemija COVID-a i kriza; SURE; javne financije
Hrčak ID:
257292
URI
Datum izdavanja:
7.5.2021.
Posjeta: 3.857 *