Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Marulić u Dubrovniku

Ivan Lupić orcid id orcid.org/0000-0002-4208-6362 ; Stanford University


Puni tekst: hrvatski pdf 2.873 Kb

str. 5-51

preuzimanja: 670

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 219 Kb

str. 52-52

preuzimanja: 223

citiraj


Sažetak

Iako bi nam mogla reći mnogo o književnim odnosima između različitih hrvatskih regija u šesnaestom stoljeću, prisutnost Marulićevih djela u Dubrovniku nije dosad sustavno istražena. Ovaj rad pretresa to pitanje u svim njegovim materijalnim vidovima, počevši od ranih izdanja Marulićeve Judite (1521, 1522, 1523) preko ugledanja humanističkog pjesnika Ilije Crijevića u jedno kontroverzno poglavlje Marulićeve Institucije do razmatranja niza preživjelih rukopisnih svjedoka koji upućuju na živu književnu razmjenu između Dubrovnika i raznih središta Dalmacije, uključujući i Split. U raspravi se uspostavljaju mnoge dosad neuočene rukopisne veze te se posebna pozornost posvećuje načinu na koji su različiti pisari prilagođavali svojim jezičnim običajima tekstove koji su im pristizali s raznih strana te nam tako omogućili barem djelomičnu materijalnu rekonstrukciju razvedene hrvatske književne komunikacije u šesnaestom stoljeću. U toj rekonstrukciji posebno mjesto zauzima fragment jednog rukopisnog pjesničkog zbornika koji je oblikovan u Dubrovniku u drugoj polovici šesnaestog stoljeća. Fragment se sačuvao u ostavštini Petra Kolendića u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu, a osobito je vrijedan jer nam pokazuje da su se i u dubrovačkim, a ne samo u dalmatinskim rukopisima mogla zajedno naći dva velikana hrvatske književne renesanse, Marko Marulić i Mavro Vetranović. Svojim pristupom ova rasprava nastoji dati primjer i poticaj budućim proučavanjima jer pokazuje što se iz naizgled bezvrijednih rukopisnih ostataka može saznati o životnosti književne kulture u hrvatskom šesnaestom stoljeću. Upravo zbog toga ona spomenutom rukopisnom fragmentu, u kojem se sačuvao dio Marulićeve dramske pjesme Utiha nesriće, zasnovane na Senekinu djelu De remediis fortuitorum, pristupa ne tek kao komadiću većim dijelom izgubljene rukopisne predaje nego i kao izazovu za jedno novo i drugačije književno tumačenje.

Ključne riječi

Marko Marulić; Mavro Vetranović; Seneka; hrvatska renesansna književnost; Dubrovačka Republika; Dalmacija; rukopisna znanost; povijest knjige

Hrčak ID:

257739

URI

https://hrcak.srce.hr/257739

Datum izdavanja:

22.5.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.271 *