Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.37797/ig.41.1.3

Covid-19 kod djece

Diana Didović ; Zavod za infektivne bolesti djece, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Andrea Nikčević ; Zavod za infektivne bolesti djece, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Ivana Valenčak-Ignjatić orcid id orcid.org/0000-0003-1523-1031 ; Zavod za infektivne bolesti djece, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Lorna Stemberger-Marić ; Zavod za infektivne bolesti djece, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Srđan Roglić orcid id orcid.org/0000-0002-4441-2600 ; Zavod za infektivne bolesti djece, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 125 Kb

str. 15-21

preuzimanja: 159

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 125 Kb

str. 15-21

preuzimanja: 197

citiraj


Sažetak

Gotovo 8% svih slučajeva COVID-19 javlja se u dječjoj dobi, a klinička je slika blaža u odnosu na odrasle bolesnike. Ovaj je postotak vjerojatno I veći, s obzirom na činjenicu da velik broj djece ne pokazuje simptome bolesti. Na temelju simptoma i laboratorijskih nalaza, simptomatsku je infekciju teško razlikovati od ostalih virusnih respiratornih infekcija. Jedini simptom koji je vrlo sugestivan za COVID-19 kod djece je anosmija. Djeca oboljela od COVID-19 najčešće imaju pozitivan kontakt u kućanstvu, ali je uloga djece u transmisiji SARS-CoV-2 još uvijek kontroverzna. Djeca školske dobi imaju veću ulogu u transmisiji SARS-CoV-2 od mlađe djece. Multisistemski hiperinflamatorni sindrom kod djece rijetka je posljedica SARS-CoV-2 infekcije i razvija se kod prethodno zdrave djece i adolescenata, a karakteriziran je zahvaćanjem više organskih sustava i povišenim upalnim parametrima. Većina djece ima zadovoljavajući klinički odgovor na imunomodulatornu terapiju.
Preporuke za liječenje COVID-19 kod djece oslanjaju se na preporuke o liječenju odraslih, a sastoje se od suportivnog liječenja te, u rijetkim slučajevima, antivirusne terapije (remdesivir), kortikosteroida (deksametazon) monoklonskih protutijela (tocilizumab). Potrebne su daljnje studije u svrhu boljeg razumijevanja ove bolesti. U ovom članku raspravljamo o kliničkoj prezentaciji i liječenju COVID-19 kod djece.

Ključne riječi

SARS-CoV-2, djeca, COVID-19, multisistemski upalni sindrom kod djece (MIS-C), pedijatrijski multisistemski inflamatorni sindrom

Hrčak ID:

259116

URI

https://hrcak.srce.hr/259116

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 918 *