Review article

https://doi.org/10.37797/ig.41.1.3

Covid-19 kod djece

Diana Didović ; Pediatric Infectious Diseases Department, University Hospital for Infectious Diseases „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Croatia
Andrea Nikčević ; Pediatric Infectious Diseases Department, University Hospital for Infectious Diseases „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Croatia
Ivana Valenčak-Ignjatić orcid.org/0000-0003-1523-1031 ; Pediatric Infectious Diseases Department, University Hospital for Infectious Diseases „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Croatia
Lorna Stemberger-Marić ; Pediatric Infectious Diseases Department, University Hospital for Infectious Diseases „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Zagreb, Croatia
Srđan Roglić orcid.org/0000-0002-4441-2600 ; Pediatric Infectious Diseases Department, University Hospital for Infectious Diseases „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Zagreb, Croatia

Abstract

Gotovo 8% svih slučajeva COVID-19 javlja se u dječjoj dobi, a klinička je slika blaža u odnosu na odrasle bolesnike. Ovaj je postotak vjerojatno I veći, s obzirom na činjenicu da velik broj djece ne pokazuje simptome bolesti. Na temelju simptoma i laboratorijskih nalaza, simptomatsku je infekciju teško razlikovati od ostalih virusnih respiratornih infekcija. Jedini simptom koji je vrlo sugestivan za COVID-19 kod djece je anosmija. Djeca oboljela od COVID-19 najčešće imaju pozitivan kontakt u kućanstvu, ali je uloga djece u transmisiji SARS-CoV-2 još uvijek kontroverzna. Djeca školske dobi imaju veću ulogu u transmisiji SARS-CoV-2 od mlađe djece. Multisistemski hiperinflamatorni sindrom kod djece rijetka je posljedica SARS-CoV-2 infekcije i razvija se kod prethodno zdrave djece i adolescenata, a karakteriziran je zahvaćanjem više organskih sustava i povišenim upalnim parametrima. Većina djece ima zadovoljavajući klinički odgovor na imunomodulatornu terapiju.
Preporuke za liječenje COVID-19 kod djece oslanjaju se na preporuke o liječenju odraslih, a sastoje se od suportivnog liječenja te, u rijetkim slučajevima, antivirusne terapije (remdesivir), kortikosteroida (deksametazon) monoklonskih protutijela (tocilizumab). Potrebne su daljnje studije u svrhu boljeg razumijevanja ove bolesti. U ovom članku raspravljamo o kliničkoj prezentaciji i liječenju COVID-19 kod djece.

Keywords

SARS-CoV-2; djeca; COVID-19; multisistemski upalni sindrom kod djece (MIS-C); pedijatrijski multisistemski inflamatorni sindrom

Hrčak ID:

259116

URI

https://hrcak.srce.hr/259116

Publication date:

18.6.2021.

Article data in other languages: english

Visits: 1.875 *