Povijesni prilozi, Vol. 40 No. 60, 2021.
Original scientific paper
https://doi.org/10.22586/pp.v40i60.11664
Od Hrvatske do Transilvanije: Rat, migracija i prilagodbene strategije na primjeru obitelji Perušić (15. – 17. stoljeće)
Florin Nicolae Ardelean
orcid.org/0000-0001-9071-889X
Neven Isailović
orcid.org/0000-0002-8053-3303
Abstract
U članku se prikazuje povijest plemenite hrvatske obitelji Perušić kroz pregled života i karijere njezinih vodećih muških predstavnika u tri generacije, počev od prve pojave u izvorima sredinom 15. stoljeća pa sve do izumiranja muške linije u Transilvaniji 1603. godine. Sva trojica čelnika obitelji – Gašpar Stariji, Gašpar Mlađi i Mate – bili su mahom karijerni vojnici koji su vodili konjaničke i pješačke postrojbe, boreći se dijelom protiv Osmanlija, a dijelom protiv drugih kršćanskih plemića u građanskim ratovima koji su se odvijali u Hrvatskoj, Slavoniji, Ugarskoj i Transilvaniji od konca 15. do početka 17. stoljeća. Gašpar Stariji bio je hrvatsko-dalmatinski banovac u vrijeme banova Matije Gereba, Ladislava Egervarskog, Ivana Bota i Emerika Derenčina, a vjerojatno i neku godinu nakon Krbavske bitke. Obnašao je također i druge dužnosti – porkulaba i kaštelana u Rmnju, kaštelana u Bjelaju, Ostrovici Bužanskoj i Perušiću te bužanskog župana i ujedno vojskovođe. Nakon Krbavske bitke nastojao je organizirati obranu, a čini se da je pred kraj života prenio svoju djelatnost u okolicu Zadra, možda upravo u Perušić Benkovački. Umro je u Zadru 1507. Njegov stariji sin Gašpar Mlađi kretao se isprva u krugu knezova Kurjakovića Krbavskih i izvorno je bio pristaša Habsburgovaca. Borio se s Osmanlijama u Hrvatskoj barem od 1525. do 1532. godine, sa značajnim uspjehom, premda je 1525. bio nakratko zarobljen u Bagu (današnjem Karlobagu). Od 1529. je bio uvučen u građanski rat u Slavoniji, više puta mijenjajući stranu koju je podupirao (Ferdinand Habsburški, zagrebački biskup Šimun Erdődy, Ludovico Gritti, Ivan Zapolja). Dugo je uživao povjerenje Nikole Jurišića i u svim je sukobima predvodio konjicu. Konačno se opredijelio za kralja Ivana Zapolju oko 1538. i trajno odselio na istok. Do 1550. je boravio u sjevernom Banatu (točnije u Cenadu), a kasnije je prešao u Transilvaniju/Sedmogradsku, gdje je stekao brojna imanja (uglavnom u Bihorskoj županiji), služeći nekolicinu de jure i de facto vladara Zapoljinih teritorija, uključujući još jednog istaknutog Hrvata – velikovaradinskog biskupa Jurja Utišenovića Martinuševića. Sudjelovao je u ubojstvu Franje Bebeka u Erdeljskom Biogradu (Alba Iulia) 1558. godine, po naredbi kraljice Izabele. Smatra se da je bio oženjen kćerkom Bartaka Utišenovića, a zna se da je imao barem troje djece – kćeri Katarinu i Anu te sina Matu (možda iz više brakova). Katarina je bila udana za Stjepana Tamásija, a zatim za Stjepana iz znamenite transilvanijske obitelji Losonczi Bánffy, a Ana za Ivana iz obitelji Harinnai Farkas (postoji mogućnost da se kasnije preudala). Gašparov sin Mate, posljednji muški član ove grane obitelji Perušića, proveo je svoj život u vojnoj službi različitih transilvanijskih vladara (predstavnika obitelji Báthory, vlaškog gospodara Mihaja Hrabrog, Mojsija Székelya i dr.), gotovo uvijek se pridružujući pobjedničkoj strani u čestim sukobima. Postao je kapetan transilvanijskoga dvorskog pješaštva 1599. godine, a zbog zasluga mu je dodijeljena kuća u sjedištu Transilvanijske kneževine, Erdeljskom Biogradu. Tijekom vremena je, pored starih obiteljskih, stekao i nove posjede u sekeljskom sjedištu (szék) Odorhei/Udvarhely te u županijama Dăbâca/Doboka, Cluj/Kolozs i Alba/Fehér. Brak sa Sofijom Thorny zaključio je prije 1598. godine, ali nije ostavio potomstvo. Poginuo je u bitci blizu Brașova 1603. godine, boreći se na strani Mojsija Székelya (koji je također poginuo) protiv vlaškog vladara Radua Șerbana. Nadživjeli su ga potomci njegovih sestara Katarine i Ane.
Keywords
Gašpar Perušić Stariji; Gašpar Perušić Mlađi; Mate Perušić; obitelj Perušić; Hrvatska; Transilvanija; plemstvo; migracije; ratovanje u ranom novom vijeku
Hrčak ID:
260942
URI
Publication date:
19.7.2021.
Visits: 1.177 *