Stručni rad

Turska – ni zapad ni istok?

Marin Vrkić orcid.org/0000-0002-4227-2317

Sažetak

Domaća politička dinamika, razjedinjenost i preusmjereni prioriteti EU-a, kao i smanjenje geostrateške uloge u NATO-u potaknuli su Tursku na to da se okrene prema novome političkom modelu u kojemu u vanjskoj politici potpuno prevladavaju suženi nacionalni interesi. Potraga za fleksibilnim savezništvima sa zapadnim suparnicima iznjedrila je odnose koji su više transakcijske prirode. Turska, naime, drži kako su njezine tradicionalne veze sa zapadnim svijetom neravnopravne te povremeno čak štete njezinim interesima. Odnosi Ankare sa SAD-om i EU-om nikada nisu bili na visokoj razini, od čega je Rusija oduvijek imala najveću korist. U tursko-ruskom „braku iz koristi” Rusija je uvelike moćniji partner pa Turska neprekidno teži važnijoj ulozi na Bliskom istoku, Balkanu, Kavkazu, u Srednjoj Aziji i nekim dijelovima Afrike. U želji za povećanjem svojeg utjecaja na tim područjima, ona se služi svim raspoloživim sredstvima. S obzirom na svoje ambiciozno vodstvo, kooperativna gospodarska politika postala je isključivija i usredotočena na smanjenje sigurnosnih prijetnji. Zbog svega toga zemlja je suočena s brojnim akterima na različitim razinama, uključujući i globalne „teškaše”.

Ključne riječi

Turska; nacionalizam; strateško repozicioniranje; transakcijski odnosi; regionalna sila; militarizacija; zapadne sile; Rusija

Hrčak ID:

261156

URI

https://hrcak.srce.hr/261156

Datum izdavanja:

30.6.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.427 *