Pregledni rad
Opuncija, agava i karpobrot – vrste zapostavljene u pošumljavanju i protupožarnoj zaštiti
Željko Španjol
; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Zagreb, Hrvatska
Boris Dorbić
; eleučilište “Marko Marulić” u Kninu, Knin, Hrvatska
Marko Vučetić
Sažetak
Sukulente su uglavnom biljke tople klime, osjetljive na niske temperature, uz rijetke iznimke o kojima će biti riječ u ovom radu, a to su: Opuntia ficus-indica (L.) Miller - opuncija, Agave americana L.-agava i Carpobrotus acinaciformis (L.) Bolus- karpobrot. U radu su analizirane i komparirane njihove biološke i ekološke karakteristike te šumsko-uzgojne značajke i primjena u hotikulturi s posebnom osvrtom na pošumljavanje u cilju protupožarne zaštite. Rastom niže vrste nalaze mjesto u oblikovanju dekorativnih kamenjara. U sustavu gradskog zelenila najviše se koristi agava i to u sklopu zelenih otoka na periferiji mjesta tj. grada. Ove vrste su često korištene i u sklopu privatnih vrtova. Navedene sukulentne biljke služe za pošumljavanje krša i u agrošumarstvu. Osim što je pogodna za meliorativne svrhe opuncija je i voćna kultura. One su najrasprostranjeniji i najveći rod kaktusa. Opuncija je grmoliki kaktus visok 1-3 (4-5) m. Unutrašnji dio njenog ploda koji se jede je brašnast, sladak i mirisan. Konzumiraju se i njeni plosnati članci. Zahtjeva suhu i toplu klima i otporna je na posolicu. Razmnožava se sjemenom, reznicama i cijepljenjem.
Agava kao da i nema stabljike, a lišće je do 1-1,5 (2) m dugo i do 15-20 (30) cm široko, debelo, sočno, sivozeleno. Po obodu je trnasto nazubljena s vršnim trnom. Pustinjska je biljka koja je prilagođena suhim uvjetima. Razmnožavaju se sjemenom i vegetativno. U Primorju se koristi u parkovima, vrtovima i na zelenim površinama. Sve su agave medonosne biljke, jestive i ljekovite. Najviše se koristi za dobivanje vlakna i tekile. Na području našeg krša nema značajnijih nasada agave. Karpobrot potječe iz Južne Afrike, odakle je rasprostranjen diljem svijeta. Vazdazelena je mesnatica, visine do 15 cm s puzajućim stabljikama. Raste na sunčanim pjeskovitim i kamenitim obalama u blizini mora. Preferira vlažno i ocjedito tlo. Lako se razmnožava te se sadi kao uresnica, ali i kao korisna biljka koja brzo prekriva tlo stvarajući živi „tepih“ koji ne podnosi gaženje i štiti ga od erozije. U srednjoj i južnoj Dalmaciji (osjetljiviji je na hladnoću) može se naći i Carpobrotus edulis ili hotentotska ruža. Ova vrsta ima dekorativne žute cvjetove. Zaključno obrađene vrste trebaju imati svoje mjesto kao dekorativne vrste u hortikulturnom uređenju naselja, turističkih destinacija i drugih objekata.Sve tri vrste je moguće koristiti za pošumljivanje u svrhu melioracije, agrošumarskim sustavima te imaju svoje mjesto u farmaciji i prehrambenoj industriji.
Ključne riječi
agava; opuncija; karpobrot; bio-ekološke karakteristike; pošumljavanje
Hrčak ID:
261410
URI
Datum izdavanja:
28.6.2021.
Posjeta: 1.563 *