Mjera : Mjera, Vol. 1 No. 2, 2019.
Stručni rad
Prema urbanoj integraciji
Zehra Laznibat
Sažetak
U projektima sanacijske obnove Dubrovnika nakon potresa (1979.) i po dovršetku Domovinskog rata arheološki je istraženo nekoliko gradskih područja, od kojih su tek neka uključena u suvremeni život grada. Arheološko iskopavanje je metoda koja rezultira uništavanjem samog mjesta (preokret procesa formiranja); većim dijelom je to nepovratni proces, s ishodom novih prostornih odnosa u tkivu grada. S druge strane, izdvojeni iz svog društvenog konteksta i sagledani u suvremenom okruženju, arheološki nalazi ostvaruju nove odnose, interpretacije te na razne načine potiču opipljive i nematerijalne doprinose zajednici u sadašnjosti i u budućnosti. U posljednja dva desetljeća zaštita i upravljanje arheološkim nasljeđem, pomaknuti su s usko tehničkog ili materijalnog usmjerenja na pristup zasnovan na vrijednostima, osobito u odnosu na sve veći raspon vrijednosti i prava uključenih dionika u donošenju odluka o nasljeđu. Čitav niz dobrobiti koje proizlaze iz arheološkog nasljeđa, sagledanog kao javnog dobra, prepoznaje se kao razvojni resurs za unaprjeđenje grada.
Ključne riječi
arheološko nasljeđe; integracija arheoloških nalazišta; rekonstrukcija; javno dobro; povijesna jezgra Dubrovnika
Hrčak ID:
264097
URI
Datum izdavanja:
31.12.2019.
Posjeta: 424 *